Ko će 1. maja 2028. biti automatski brisan iz katastra
Ilustracija (Foto: Shutterstock/Juicy FOTO)
Ko je upisan kao držalac, a ne vlasnik nepokretnosti, automatski će biti brisan iz katastra 1. maja 2028, predviđeno je Zakonom o postupku upisa u Katastar nepokretnosti i vodova. Šta je držalac i kako može da se, do tog roka - upiše kao vlasnik?
- Brisanje iz katastra 1. maja 2028. odnosi se na one koji su upisani u katastru kao držaoci, a nisu formalno upisani kao vlasnici i koji ne ispune uslove za upis prava svojine do tog datuma - objašnjava advokat Boško Knežević.
Ovo je, kaže, predviđeno članom 58 Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova. Knežević objašnjava u kojim konkretno slučajevima se može javiti ova situacija.
- Ako je, na primer, lice steklo pravo upisa vlasništva (kroz kupoprodaju, nasledstvo, poklon, gradnju i slično), ali nije podnelo zahtev za upis tog prava u katastar - ostalo je da se imovina vodi kao držalac / držalac državine - objašnjava naš sagovornik.
Postoje situacije u kojima neka osoba ima faktički posed i nekakav osnov, ali "ne poseduje dokumente adekvatne za upis u katastar".
- To znači da, na primer, ne raspolaže dokazima o kontinuitetu pravnog sleda, overenim ispravama, sudskim rešenjima, itd - objašnjava on.
Postoje situacije kada je, na primer, objekat sagrađen, a vlasništvo nije uknjiženo. Takođe, slučajevi nasleđivanja gde naslednik nije izvršio upis, zatim kupoprodaja bez overenog ugovora. Ili, situacije gde je promet imovine obavljen, ali formalnosti nisu ispunjene.
- Dakle, to su lica koja sa stanovišta faktičkog stanja - drže imovinu - ali zakonski nemaju upisan vlasnički status - pojašnjava Knežević.
Osporavanje vlasništva
Ako do 1. maja 2028. držalac ne stekne zakonske uslove za upis prava svojine, katastar može po svojoj nadležnosti (ex officio) izbrisati zabeležbu da je lice držalac, ukazuje on.
- To ne znači da ih automatski pretvara u vlasnika ili da vlasništvo prelazi na drugog bez dalje pravne osnove, ali gubi se evidencija držanja. Brisanje statusa držaoca iz katastra ne znači da neko automatski gubi stvarno pravo - ali može značajno otežati dokazivanje prava pred sudom ili upravnim telima - upozorava Knežević.
Ako nema upisanog prava i nema dokaza koji daju pravni sled, može se suočiti s problemima da ga katastar ili treća lica ospore kao vlasnika.
- A, ako neko nema adekvatne dokaze za upis (nema validnu ispravu, sudsko rešenje, veran pravni sled, overu i sl), može naići na odbijanje zahteva za upis prava svojine. U tom slučaju neće moći ostvariti upis i formalno postati vlasnik - ukazuje.
Ako dokumentacija nedostaje ili nije uredna, lice može biti prinuđeno da pokrene parnični postupak radi utvrđenja prava svojine (npr. tužbu za utvrđenje vlasništva, zahtev za naknadni upis, dokaz pravnog sledovanja itd).
- U praksi, to može značiti da mora dokazati kontinuitet svojinskog prava i opravdan osnov da bude upisan - objašnjava on.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora