Četbot zbori po južnjački – Kreirala ga Nišlijka koja se bavi razvojem AI alata
(Foto: Pixabay / Mohamed Hassan)
Leskovački četbot, kako ga Milena naziva, još uvek nije dostupan široj javnosti, a svoju "premijeru" imaće 9. oktobra na Artificial Intelligence Conference, u organizaciji Matematičkog instituta SANU. Ona napominje da je ovo tek početak i da je potrebno još rada da se on usavrši i unapredi, kao i da ovaj četbot nije i ne treba da bude projekat jedne osobe, već šira inicijativa gde bi se uključili ligvisti, AI inženjeri, etnolozi.
Milena poslednjih 9 godina živi u Americi i radi kao AI strateg i prompt inženjer, a prvi četbot koji je kreirala je posvećen Nikoli Tesli, potom je uradila i četbot Branislava Nušića, sada onda je nastala ideja za četbot čiji bi zadatak bio da sačuva prizrensko-timočki dijalekt.
- Rođena sam i odrasla u Nišu i tim govorom se svakodnevno služim, ali u javnom prostoru on je potisnut i često je predstavljen kao predmet podsmeha. Mlađe generacije su sve više izložene standardnom srpskom jeziku i vrlo često, kada se odsele na sever Srbije ili u inostranstvo, prestanu da koriste dijalekt svojih predaka i ne prenose ga na svoje potomke. Kako se profesionalno bavim veštačkom inteligencijom i razvojem AI alata i četbotova, odlučila sam da baš nju iskoristim kao sredstvo očuvanja našeg dijalekta. Ako veštačka inteligencija može da "oživi" jezike stare hiljadama godina, zašto ne bi mogla da očuva i dijalekte juga Srbije? – objašnjava Milena Šović.
Kaže da je kao osnovu za ovaj dijalekt koristila kratke priče i anegdote koje su pisali izvorni govornici, a pripremila je i skup osnovnih gramatičkih pravila kako bi model dosledno "držao" dijalekatske obrasce.
- Rađena je ručna validacija: odgovori bota su proveravani i korigovani da bi se izbegle greške poput "mešanja standarda i dijalekta" ili neprirodnih konstrukcija. U sledećoj fazi planiramo javni, besplatni onlajn rečnik standardni srpski – prizrensko-timočki dijalekat, kao i detaljnu gramatiku. Ovo će pomoći četbotu da još vernije oponaša dijalekt kakav se govori u Leskovcu i okolini – kaže Milena.
Ideja je da se postepeno razvoju i botovi koji bi vernije odražavali govor stanovnika Niša, Vranja i Pirota.- Poslednja i najizazovnija faza projekta bi bila pokušaj da se oživi dijalekt kojim se nekada govorilo na jugu Srbije, u obliku koji su u svojim delima beležili Stevan Sremac i Bora Stanković - ističe naša sagovornica.
Napominje da ima puno mesta da se leskovački četbot unapredi, tako da planira da proširi njegov vokabular i iskoristi tonske zapise izvornih govornika kako bi četbot dobio i glasovnu podršku. Smatra da je važno da se uključe i različiti stručnjaci.
- Otvorena sam za saradnju sa institutima, muzejima, bibliotekama, svima koji žele i misle da mogu da doprinesu da se prizrensko-timočki dijelekt sačuva, standardizuje i koristi u digitalnom svetu – poručuje ona.
Smatra da će ovaj četbot koji koristi prizrensko-timočki dijalekt biti koristan i zanimljiv kako za oni koji ga govore, tako i za one koji govore druge dijalekte.
- Za izvorne govornike ovo je način da ostanemo "verni sebi" – da dobijemo digitalni resurs i neku vrstu standardizovane gramatike za dijalekt na kome pričamo, koji će nam omogućiti da ga sačuvamo i prenesemo mlađim naraštajima. S druge strane, verujem da će biti podjednako poučan i onima koji govore standardni srpski jezik. Ovaj projekat može da pokaže da južnjaci nisu "nepismeni" niti da imaju "problem sa gramatikom", već da je reč o tome da naša pravila jednostavno nisu ista kao u književnom jeziku. Mnoge barijere treba srušiti i normalizovati nešto na šta se gledalo, i još uvek se gleda "sa visine" – smatra Milena.
Četbotovi o Tesli i Nušiću
Ova Nišlijka iza sebe ima dva četbota – jedan posvećen naučniku Nikoli Tesli, a drugi piscu Branislavu Nušiću. Kaže da se trudila da oni budu autentični, zasnovani na proverenim podacima i verni vremenu u kojem je ta ličnost živela.
- Zato je Teslin četbot ograničen na period do 1943. godine i ne odgovara na pitanja o politici ili sportu, jer se ni sam Tesla time nije bavio. Pored toga, nastojala sam da što vernije dočaram njegov stil izražavanja. Četbot komunicira na jezicima koje je i sam Tesla znao – srpskom (ijekavici), engleskom, nemačkom, mađarskom i francuskom. Podatke o njegovom životu koristila sam iz građe koju mi je ustupio zvanični Teslin biograf, gospodin Milovan Matić – objašnjava Milena.
Ovaj četbot je već korišćen u nastavi u više osnovnih i srednjih škola, kao i na jednom univerzitetu, a postao je i deo stalne postavke Muzeja nauke i tehnike u Beogradu.
Četbot Branislava Nušića, kako kaže Milena, komunicira isključivo na srpskom i osmišljen je tako da verno odražava stil pisanja i humor našeg najpoznatijeg satiričara i dramaturga.
Istče da su oba ova četbota deo šireg projekta – razvoja platforme sa "virtuelnim dvojnicima" srpskih istorijskih ličnosti, koja bi se koristila u školama na časovima istorije i srpskog jezika. Time bi učenici kroz interakciju i dijalog učili o srpskoj istoriji i književnosti.
Istče da su oba ova četbota deo šireg projekta – razvoja platforme sa "virtuelnim dvojnicima" srpskih istorijskih ličnosti, koja bi se koristila u školama na časovima istorije i srpskog jezika. Time bi učenici kroz interakciju i dijalog učili o srpskoj istoriji i književnosti.
Info sa lokala:
Niš
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora