NavMenu

Novi pravilnik Komisije za hartije od vrednosti: Alternativni investicioni fondovi mogu da ulažu u objekte u izgradnji i građevinsko zemljište

Izvor: Biznis.rs Utorak, 09.09.2025. 08:49
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/Michael Gaida)
Komisija za hartije od vrednosti donela je Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o alternativnim investicionim fondovima, koji je objavljen 5. septembra u Službenom glasniku.

Novom izmenom omogućeno je da alternativni investicioni fond može ulagati u nepokretnosti, uključujući i objekte u izgradnji, kao i građevinska zemljišta.

Kako u razgovoru za Biznis.rs ističe univerzitetski profesor i portfolio menadžer fonda Eclectica Capital Nikola Stakić, ovim izmenama omogućava se institucionalni okvir da se u skladu sa Zakonom o alternativnim investicionim fondovima proširi spektar fondova koji mogu da ulažu u različite oblike klasa aktive, uključujući i podsegment tržišta nekretnina koji se odnosi na one u izgradnji.

- Nije reč samo o finansijskim instrumentima kao što su akcije i obveznice, govorimo o kategoriji takozvanih alternativnih investicija, kao što su i nekretnine. To su fondovi koji u svom investicionom mandatu mogu da budu specijalizovani alternativni investicioni fondovi, da se specijalizuju za određenu klasu aktive - navodi Stakić.


Alternativa bankarskoj štednji

Na pitanje koliko su alternativni investicioni fondovi zastupljeni u Srbiji i šta je neophodno da ovakav vid ulaganja postane alternativa tradicionalnoj bankarskoj štednji, Stakić kaže da ovakav model investiranja nije ni približno zastupljen onoliko koliko bi trebalo da bude.

- Moramo imati u vidu nekoliko faktora. Neki su sistemske prirode, jer donedavno tržište kapitala nije imalo stabilan institucionalni okvir na bazi kog bi uopšte mogla da se pravi neka strategija razvoja. Tu je i gubitak poverenja u finansijske instrumente, naročito one neopipiljivog karaktera, zbog iskustva iz devedesetih - ukazuje on.


Zbog svega toga je kod domaćih investitora prva pomisao na investiciju – stan, slamarica ili bankarska štednja.

- Ogromne svote novca koje se drže u bankarskoj štednji su depoziti po viđenju, koji ne daju nikakvu stopu prinosa. Alternativni fondovi su u poslednje dve-tri godine dobili zamajac, ali mislim da se to radilo iz razloga koji suštinski nisu imali mnogo veze sa investicionom motivacijom, već sa poreskom olakšicom - ističe Stakić.

Kako objašnjava, dobar deo investitora činili su ljudi koji plaćaju godišnji porez na dohodak građana, a koji su ulagali u alternativne investicione fondove kako bi dobili poresko oslobođenje.

- Tako smo imali situaciju da sledeće kalendarske godine ti isti investitori koji uplaćuju u decembru povlače sredstva, na primer u januaru, i kvalifikuju se za poreski kredit od 50% - kaže Stikić.

On podseća da je sada promenjena regulativa i minimalni period držanja investicije je tri godine.

- To ipak daje neku mogućnost da portfolio menadžeri tih fondova planiraju investicioni horizont, da ne bude samo iz puke poreske motivacije - pojašnjava Stakić i zaključuje da ova industrija tek počinje da se razvija.


Šta donose izmene pravilnika?

Izmenama pomenutog pravilnika Komisije za hartije od vrednosti, pod objektom u izgradnji smatra se nepokretnost za koju je izdata pravnosnažna građevinska dozvola, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje planiranje i izgradnja.

Društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondom (DZUAIF) dužno je da obezbedi početnu procenu vrednosti nepokretnosti koju vrši eksterni procenitelj, odnosno lice koje poseduje licencu, u periodu ne dužem od 30 dana pre zaključenja ugovora o prometu nepokretnosti.

Ta procena može biti zasnovana: na osnovu tržišne (fer) vrednosti u skladu sa MSFI i MRS prema stanju na dan procene, ili na osnovu nabavne vrednosti koja je izražena u ponudi investitora (prodavca) pod uslovom da je ponuda izdata najkasnije 30 dana pre zaključenja ugovora o prometu nepokretnosti.

Kako se precizira u ovom dokumentu, DZUAIF je dužan da obezbedi periodičnu procenu fer vrednosti predmetne nepokretnosti tokom celokupnog trajanja izgradnje, i to najmanje jednom na kraju svakog kalendarskog kvartala, počev od prvog punog kalendarskog kvartala koji nastupa po isteku roka od 180 dana od dana ulaganja.

Po okončanju izgradnje predmetne nepokretnosti, DZUAIF obezbeđuje konačnu procenu fer vrednosti od strane procenitelja, pre klasifikacije imovine kao završene nepokretnosti, a ta procena predstavlja osnovu za dalje vrednovanje imovine fonda.

"DZUAIF je dužan da obezbedi periodičnu procenu fer vrednosti nepokretnosti, a najmanje jednom godišnje, sve do dana prenosa prava svojine ili drugog oblika raspolaganja kojim nepokretnost prestaje da bude deo portfelja fonda", navodi se u pravilniku.

Kako se dodaje, DZUAIF je dužan da nakon svake izvršene procene vrednosti nepokretnosti bez odlaganja ažurira vrednost te imovine u okviru obračuna neto vrednosti fonda (NAV), a najkasnije u roku od pet dana od prijema izveštaja o proceni.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.