NavMenu

Prirodno čudo Balkana: Reka bez izvora, sa neverovatnom bojom

Izvor: eKapija Nedelja, 07.09.2025. 12:51
Komentari
Podeli
(Foto: Vedrana Marković)
Moćna reka Drina, jedna od najvećih reka Bosne i Hercegovine koja ovu zemlju u donjem delu toka razdvaja od Srbije, neobična je pojava. Poznata je po svojoj divljoj, sada pomalo branama ukroćenoj ćudi i neverovatnoj zelenoj boji zbog koje su je u narodu znali nazivati i Zelenka, odnosno zelena reka. Sa svojih 346 kilometara, oduševljava svojom lepotom, no ono što je doista posebno oko nje jeste njen "izvor"

Drina nastaje spajanjem Pive i Tare

Drina nastaje na poseban način. Naime, ona nema tipičan izvor kao kod drugih rijeka, nego se rađa spajanjem Pive i Tare kod Šćepan Polja na granici BiH i Crne Gore. Najveća je pritoka Save, u koju se ulieva kod Sremske Rače. Njene najveće pritoke su Sutjeska, Ćeotina, Bistrica, Prača, Lim, Rzav, Drinjača, Jadar i Janja, a svoj život uz nju vezala su brojna mjesta poput Foče, Goražda, Višegrada, Bajine Bašte, Rogačice, Zvornika, Koviljače, Loznice i Ljubovije.

Inače, Drina slovi kao najbrža reka Balkana, a njene vode su hladne. Prosečna dubina joj je tri metra, no ide i do 12 metara. Poznate su i njene ade, sprudovi i meandri, odnosno vijugavi tok, koji se ogleda i u uzrečici "ispravljati krive Drine", a koja opisuje nemoguć, odnosno beskoristan posao. Drina je vrlo bogata ribom, a šire područje oko nje proglašeno je i nacionalnim parkom.

Tara i Piva poznate po svojim kanjonima

Reka Drina je izuzetno lijepa, ali i korisna. Ima ogroman hidropotencijal, na njoj su nikle brane, a zbog svoje lepote istinska je turistička atrakcija. Njeni brzaci poznato su odredište ljubitelja aktivnog odmora, pogotovo aktivnosti na vodi. Preko nje nadvija se zavidan broj mostova, a najpoznatiji je onaj u Višegradu iz 1571. godine, inspiracija za roman Na Drini Ćuprija Ive Andrića.

Što se tiče reka koje je stvaraju, Tara nastaje od rečica Opasanice i Veruše na severu Crne Gore, dugačka je 140,5 kilometara i slavna po kanjonu dubokom 1.333 metra – najdublji u Evropi i drugi najdublji u svetu, odmah posle Grand Canyona u SAD. Piva izvire iz vrela Sinjac na planini Goliji, a njen kanjon takođe je slavljen kao jedan od najlepših na Balkanu. Na njoj se nalazi Pivsko jezero, najveće veštačko jezero u Crnoj Gori.

(Foto: Teodora Brnjoš)
Jedna od najvećih atrakcija na Drini je kućica na steni usred reke.

Ta šarmantna i unikatna lepotica nastala je leto 1968. godine, o njoj su pisali prestižni časopis National Geographic i britanske dnevne novine Daily Mail, a američki Business Insider svrstao ju je u top 16 najčudnijih kuća na svetu. Nalazi se u maloj Bajinoj Bašti, ispod obronaka planine Tare u Zlatiborskom okrugu u zapadnoj Srbiji.

Ovo arhitektonsko čudo, koje ne prestaje izazivati divljenje turista, već decenijama odoleva divljoj prirodi. Za njegov nastanak zaslužna je maštovita i preduzetna grupa bajinobaštanskih dečaka, predvođena Milijom Mandićem zvanim Gljiva. U želji da naprave svojevrsno letnje skrovište za odmor, iskoristili su daske iz obližnje srušene šupe i podigli kućicu na steni usred Drine. Nažalost, nabujala, moćna i često nepredvidliva reka te iste jeseni odnijela im je sve daske, ali nije uspela uništiti velike dečačke snove i ambicije.

Već sledeće godine, u leto 1969, izgrađena je nova kuća na steni. Ambiciozna družina sav materijal prevozila je čamcima i kajacima, veće komade spuštali su u vodu nekoliko kilometara uzvodno, zatim ih hvatali, izvlačili iz vode i donosili na stenu usred reke. Skromna kućica bila je mesto okupljanja i druženja generacija devojaka i mladića, posebno tokom letnjih školskih praznika, a ondje je rođena i ideja za osnivanje prvog kajakaškog kluba u Bajinoj Bašti, nazvanog Drina, prenosi Putnikofer.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Kućica na steni (Kućica na Drini) predstavlja autentični simbol malog grada Bajina Bašta, koji se nalazi na desnoj obali reke Drine, ispod obronaka planine Tare u Zlatiborskom okrugu u zapadnoj Srbiji

Drvena kućica na izolovanoj steni usred reke Drine nalazi se na 2 km od centra grada Bajina Bašta, a 15 km od mesta Perućac koje je najpoznatije po hidroelektrani “Bajina Bašta”, odnosno po veštačkom jezeru Perućac koje je napravljeno zarad ove hidroelektrane 1966. godine.

Nastanak kućice vezuje se za leto daleke 1968. godine. Grupa bajinobaštanskih dečaka napravili su mesto za odmor na steni od dasaka od obližnje srušene šupe i kako bi se zaštitili od sunca, i tada je ideja rođena. Nabujala Drina iste jeseni odnela je daske sa stene, ali je ideja ostala.

Sledeće godine, u leto 1969. godine izgrađena je prva kućica na steni. Materijal je do stene prevožen čamcima i kajacima, veći komadi su spuštani u vodu nekoliko kilometara uzvodno, a zatim su hvatani, izvlačeni iz vode i donošeni na stenu. Tako je počela priča o kućici na steni koja traje dugi niz godina.

Svojim vodostajima Drina je plavila, rušila i odnosila kućicu više puta. Međutim, ona je uvek popravljana ili je podizana nova. U decembru 1999. godine Drina je po peti put odnela kućicu.

Na obnovu kućice se čekalo sve do 2005. godine. Po šesti put je obnovljena kada su na stenčici izlivene dve stabilne betonske grede kao čvrsta osnova za postavljanje drvenog objekta.

Nakon velike poplave u decembru 2010. godine moćna Drina je ponovo skinula kućicu sa stene.

Pre svega ona je bila mesto gde su se odmarale generacije devojaka i mladića, gde su započinjali svoje prve plivačke i kajakaške zaveslaje i gde je i vremenom nastala ideja za osnivanje prvog kajakaškog kluba u Bajinoj Bašti, čiji su kajakaši doneli bezbroj pobeda i medalja. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.