Crna Gora će meteo radare imati 2027. godine?

Nakon nedavnih katastrofalnih požara ministri unutrašnjih poslova i ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera najavili su da će u okviru prijedloga budžeta za narednu godinu prioritetno planirati nabavku meteorološkog radara. Ta sofisticirana, ali skupa oprema će omogućiti Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) da izrađuje kratkoročnu prognozu vremena (nowcasting) odnosno da pravovremeno otkriva i prepoznaje opasne meteorološke pojave.

U regionu, većina zemalja je već uspostavila sisteme meteoroloških radara. Srbija i Hrvatska imaju razvijenu mrežu, Bosna i Hercegovina je u fazi uvođenja, dok Crna Gora i Albanija još nemaju ovu ključnu opremu.

Iz Zavoda kojim rukovodi Dušica Brnović, za Pobjedu podsjećaju kako godinama ukazuju da nedostatak meteorološkog radara predstavlja jednu od najvećih prepreka u unapređenju sistema ranog upozoravanja u Crnoj Gori.

– Bez radara, Zavod nije u mogućnosti da razvije i primjenjuje prognoze predočavanja u realnom vremenu (nowcasting), koje su od presudnog značaja za blagovremeno reagovanje na nagle i intenzivne vremenske pojave poput oluja, bujičnih poplava i obilnih padavina. Meteorološki radar je decenijama naš prioritet. To je neophodan instrument za moderno praćenje i upozoravanje, jer omogućava detaljno praćenje atmosferskih procesa i izdavanje preciznih upozorenja koja spašavaju živote i imovinu – kazali su iz Zavoda.

Objašnjavaju da je meteorološki radar od izuzetnog značaja jer omogućava pravovremeno i precizno praćenje intenziteta i kretanja padavina, grmljavinskih oblaka i drugih ekstremnih vremenskih pojava. Njegova uloga je ključna u sistemu ranog upozoravanja na oluje, poplave i nepogode, što direktno doprinosi zaštiti života i imovine građana, ali i bezbjednosti u saobraćaju, poljoprivredi, turizmu i energetici. Radar dopunjava klasična osmatranja i satelitske podatke, znatno povećavajući tačnost i blagovremenost meteoroloških prognoza i upozorenja.

Vrijednost jednog radara, zavisno od tehničkih karakteristika i mogućnosti koje pruža, procjenjuje se na tri i pet miliona eura, dok godišnji operativni troškovi iznose oko pet do deset odsto nabavne cijene.

– Za potpunu pokrivenost teritorije Crne Gore neophodna su dva radara, čime bi sistem ranog upozoravanja postao potpuno funkcionalan – kazali su iz Zavoda.

O nabavci radara godinama se govori, ali je prvi konkretan korak napravljen 2024. godine kada je izrađena projektna dokumentacija i studija izvodljivosti. Ove godine planirana je revitalizacija mreže glavnih automatskih stanica dok je 2026. i 2027. godine predviđena nabavka i instalacija opreme i obuka stručnog osoblja.

– Sredinom 2024. godine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), izrađen je strateški dokument – Studija za razvoj nacionalnog nowcasting sistema. Ova studija obuhvatila je pregled postojećih meteoroloških sistema i kapaciteta, identifikovala ključne nedostatke i dala preporuke za uspostavljanje održivog sistema ranog upozoravanja. U 2024. godini, Zavod je realizovao još jedan važan korak – izradu Studije izvodljivosti za uspostavljanje operativne upotrebe meteorološkog radara na teritoriji Crne Gore. Dokument precizno definiše tehničke zahtjeve i faze implementacije, kao i dugoročni cilj da Crna Gora posjeduje dva radara, čime bi čitava teritorija bila pokrivena u realnom vremenu. Pored toga, ove godine započeta je revitalizacija mreže glavnih meteoroloških stanica. Tender je u toku, a očekuje se da aktivnosti budu završene do kraja godine – kažu iz Zavoda.

Taj projekat je, kažu, od presudne važnosti za unapređenje sistema ranog upozoravanja i preciznijeg praćenja vremenskih nepogoda.

– Naš cilj je da radar bude u funkciji u što kraćem roku, kako bi građani i nadležne službe imali pouzdan alat za pravovremeno reagovanje i zaštitu. Imajući u vidu obim investicije, Zavod samostalno ne može finansirati ovakav projekat, već je njegova realizacija moguća isključivo uz podršku države i međunarodnih partnera. Pored budžetskih sredstava, aplicirali smo i kroz niz međunarodnih projekata, ali je od ključne važnosti da država prepozna prioritet ove nabavke – kažu iz Zavoda.

Iako nabavka radara i modernizacija opreme predstavljaju ključne korake, iz Zavoda upozoravaju da sofisticirana tehnologija neće imati puni efekat bez dovoljno obučenog kadra - potrebni su meteorolozi i tehničari koji bi 24 sata dnevno pratili podatke i izdavali upozorenja u realnom vremenu.

– Bez dovoljnog broja meteorologa i tehničara za održavanje sistema, postoji rizik da radar brzo postane nefunkcionalan, što bi značilo gubitak investicije. Naš plan je da do 2026. godine zaposlimo dva mlada meteorologa i dva tehničara, ali za to je potrebna podrška države. Ako ne budemo imali jasnu politiku zadržavanja deficitarnih kadrova, ne samo u meteorologiji već i u drugim oblastima, Zavod će se suočiti sa ozbiljnim problemima u funkcionisanju – upozoravaju iz Zavoda.

Naglašavaju da meteorološki radar, revitalizacija mreže stanica i ulaganje u kadar predstavljaju tri stuba na kojima se gradi savremeni sistem ranog upozoravanja u Crnoj Gori.

– Njegova implementacija, uz podršku države i međunarodnih partnera, neophodna je kako bi se smanjili rizici od prirodnih nepogoda i obezbijedila veća sigurnost građana, infrastrukture i ekonomije zemlje – poručuju iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Nacionalna komisija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda vazduhoplova, događaja koji ugrožavaju sigurnost željezničkog saobraćaja, i pomorskih nezgoda i nesreća je u decembru 2018. godine uputila Ministarstvu saobraćaja i pomorstva (nakon analize nesreće i pogibije paraglajderista kod Budve) apel da je potrebno hitno pokrenuti inicijativu za nabavljanje meteoroloških radara.

– U posljednje četiri godine smo evidentirali nekoliko slučajeva nesreća i ozbiljnih nezgoda koji su kao uzrok imali naglo pogoršanje meteo situacije, a u kojima je bilo i ljudskih žrtava. Komisija je mišljenja da bi svi ovi slučajevi bili izbjegnuti da postoji sistem bliskog upozorenja o nailasku lošeg vremena, oluje sa kišom, jakim vjetrom i slično. Ključni faktor ovakvog sistema upozorenja je meteorološki radar i iz tog razloga Komisija izdaje Sigurnosnu preporuku Ministarstvu saobraćaja i pomorstva – piše u dokumentu.

Da je meteo radar neophodan ukazano je i u ključnim dokumentima - Nacionalna procjena rizika od katastrofa (2021. godine) i na njoj zasnovanoj Procjeni sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa (2023. godine).