NavMenu

Kompleks železničke stanice u Somboru postaje nepokretno kulturno dobro

Izvor: SOinfo Petak, 29.08.2025. 09:47
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/xbrchx)
Sombor će uskoro biti bogatiji za još jedno nepokretno kulturno dobro.

Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Petrovaradin objavio je da je pristupio izradi predloga za utvrđivanje kompleksa železničke stanice i parka u Somboru za nepokretno kulturno dobro.

Kako su naveli u zavodu, kompleks železničke stanice u Somboru važan je primer industrijske arhitekture druge polovine 19. i početka 20. veka.

- Nastao 1870/71. godine u okviru prvog velikog gradskog parka Sombora, ovaj železnički čvor veoma je značajan za urbanističku i industrijsku istoriju grada. Čine ga glavna zgrada železničke stanice, ložionica, depo, upravna zgrada, vodotoranj i prateći objekti - piše u objavi Zavoda.

Dodaje se i da "arhitektonski, objekti kombinuju elemente industrijske arhitekture i tradicionalnih građevinskih tehnika, sa dominantnom upotrebom opeke. Parkovsko uređenje ispred železničke stanice dodatno ističe značaj ovog prostora za urbanu kulturu Sombora".

"Iako je delimično devastiran, kompleks je zadržao svoj istorijski značaj i funkcionalnu vrednost, zbog čega je Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture pristupio izradi predloga za utvrđivanje kompleksa železničke stanice i parka u Somboru za nepokretno kulturno dobro", piše u objavi Pokrajinskog zavoda.

Nepokretno kulturno dobro je materijalno dobro koje ima poseban kulturni, istorijski ili društveni značaj, te podleže zakonskoj zaštiti radi očuvanja baštine za buduće generacije.

Po Zakonu o kulturnom nasleđu, nepokretna kulturna dobra su kulturni predeli, prostorne kulturno-istorijske celine, spomenici kulture, arheološka nalazišta i znamenita mesta.

U centralni registar pri Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture trenutno je upisano 2.658 nepokretnih kulturnih dobara širom Srbije. Od toga je na teritoriji grada Sombora do sada evidentirano 37.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Predstavnici Sombora (zemljomer Antonije Konjović i član gradske uprave Mihailo Kockar) bili su 1864. g. na savetovanju u Subotici, gde je odlučeno da se počne sa trasiranjem pruge koja će od Subotice ići do Sombora, a odatle do Dalja. U Somboru je iste godine osnovan i Odbor za izgradnju železnice, koji je u Pešti podigao zajam od 2.000 forinti, koliko je, kao avans, obezbeđeno za početak trasiranja pruge.

Kada je pet godina posle odluke o izgradnji, 11. septembra 1869. godine, ulaskom prvog voza iz pravca Subotice u tek sagrađenu somborsku železničku stanicu, otvorena železnička pruga Horgoš-Subotica-Sombor, kao deonica pruge „Alfeldi-Adria“, Sombor je dobio nov podsticaj za ekonomski napredak i brži razvoj trgovine, svakako najsnažniji od izgradnje Francovog ili Velikog bačkog kanala 1802. godine. Uz mnogobrojne građane i celokupno rukovodstvo grada svečanom ulasku prvog voza u Sombor prisustvovao je ugarski državni sekretar Ernest Holana. (https://www.ravnoplov.rs/)
Vidi sve
Info sa lokala:
Sombor  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.