U Japanu otvorena osmotska elektrana - Koncentrisana morska voda sirovina za proizvodnju energije
(Foto: LianeM/shutterstock.com)
Procena je da će ovo postrojenje godišnje da proizvodi 880 hiljada kilovat sati električne energije, što je dovoljno za napajanje postrojenja za desalinizaciju, iz kojeg se Fukuoka i područja oko tog grada snabdevaju vodom.
Nadalje, kako je ukazao dr Ali Altai s Tehnološkog univerziteta u Sidneju, reč je o kapacitetu dovoljnom za napajanje 220 japanskih domaćinstava.
Iako je ova tehnologija u razvoju, već ima prednosti u odnosu na ostale obnovljive izvore energije, jer je reč o izvoru energije koji je uvek dostupan, bez obzira na vremenske i druge uslove.
Naime, u osmotskoj elektrani električna energija proizvodi se mešanjem slatke i slane vode.
Mešanje vodenih rastvora
Osmoza je prirodni proces u kojem voda iz manje koncentrisanog rastvora prelazi kroz polupropusnu membranu u više koncentrirani rastvor, kako bi se ta koncentracija uravnotežila na obe strane.
Na primer, zamislite posudu podeljenu tankim, polupropusnim slojem. Ako je u jednom delu posude slana voda, a u drugom slatka, onda će se slatka ulivati u slanu jer so iz slane vode ne može da prođe kroz membranu.
Osmotske elektrane rade na istom principu, usmeravajući slatku i morsku vodu jednu prema drugoj, pri čemu je morska voda pod blagim pritiskom. Kako slatka voda teče prema slanoj, pod pritiskom se povećava volumen rastvora koji može da se iskoristi za proizvodnju električne energije.
U postrojenju u Fukuoki slatka ili prečišćena otpadna voda i morska voda nalaze se u dve strane membrane. Kako se povećava pritisak na strani sa morskom vodom, salinitet te vode se smanjuje, a deo vode se kanališe kroz turbinu povezanu sa generatorom, proizvodeći električnu energiju.
Prva osmotska elektrana je izgrađena 2023. godine u danskom Mariageru, a izgradila ga je investiciona kompanija SaltPower. Ipak, japanska je veća od danske iako imaju skoro isti kapacitet.
Pilot projekti osmotske elektrane postoje u Norveškoj i Južnoj Koreji, a njeni prototipi su u izgradnji u Španiji i Kataru.
Ideja osmotskih elektrana je jednostavna, ali je ove elektrane teško učiniti isplativima. Naime, Sandra Kentish, profesorka na Univerzitetu u Melburnu, naglasila je da se mnogo energije izgubi upumpavanjem vode u elektranu i dok ona prolazi kroz membranu.
- Iako se energija oslobađa prilikom mešanja slane i slatke vode, mnogo energije se izgubi upumpavanjem u dva toka i zbog trenja u membrani. To za posledicu ima malu proizvodnju energije - objasnila je.
Međutim, tehnološkim napretkom se smanjuju ovi problemi.
- Važno je napomenuti da japansko postrojenje kao sirovinu koristi koncentrisanu morsku vodu, slanu vodu koja ostaje posle uklanjanja slatke vode u postrojenju za desalinizaciju, čime se povećava razlika u koncentracijama soli i dostupna energija - dodaje Kentish.
Kentish i Altai su saglasni da je otvaranje postrojenja u Japanu važan trenutak za osmotsku energiju, piše list Guardian.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
