NavMenu

Klub poklonika japanske umetnosti uzgoja biljaka u Vojvodini - Bonsai kao kućni ljubimac

Izvor: Dnevnik Četvrtak, 21.08.2025. 15:22
Komentari
Podeli
(Foto: Mirjana Ostrogonac)
Jožef Kiš se već devet godina bavi uzgojem bonsai drveća i pre pet godina osnovao je klub koji okuplja ljubitelje ove japanske umetnosti.

Pažnja koju zahteva bonsai drvo jednaka je brizi koju posvećujemo kućnom ljubimcu, objašnjava Jožef Kiš, osnivač prvog bonsai kluba u Vojvodini, dok nežno uklanja suve iglice sa jednog od svojih ljubimaca.

- Kao ljubitelj prirode, u duši sam ekolog objašnjava Kiš kako je došao na ideju da se posveti ovoj tradicionalnoj japanskoj umetnosti. Svake godine sam se sve ozbiljnije bavio ovim, a pre pet godina sam sakupio petnaestak ljudi koji se bave bonsai drvećem i osnovali smo naš klub - kaže Kiš.


Radionice cele godine

Bonsai klub okuplja članove iz Temerina, Kanjiže, Martonoša, Šupka, Subotice, Stare Moravice i Novog Sada. Klub ima svoju stranicu na Fejsbuku gde zainteresovani mogu da prate aktivnosti i postave pitanja.


- Pravimo radionice, sezonski, tri-četiri puta godišnje i tada zajedno radimo, delimo mišljenja, delimo eksperimente, menjamo iskustva i družimo se kao prijatelji. Atmosfera je, mogu da kažem, porodična - priča Kiš.

Na nedavnoj izložbi u Kanjiži klub se predstavio pod sloganom "Bonsai drvo je kao kućni ljubimac."

- Svaki dan treba da proverimo, da zalivamo, i svaki dan da imamo kontakt sa biljkama, da vidimo kako reaguju, kakvo je zdravstveno stanje, ako ima nekih insekata ili gljivica, onda odmah da reagujemo - objašnjava Kiš.

On preporučuje početnicima da se opredele za domaće vrste drveća koje živi u našoj okolini.

- Ako već hoćemo da imamo neke specijalne vrste iz Japana ili nešto što je specifično, što traži posebnu zemlju, da bude kisela, onda je već malo komplikovano. Najlakše je da držimo vrste koje žive gde živimo mi - kaže Kiš.


Nekoliko nivoa oblikovanja

Rad na bonsai drveću, kaže Kiš, zavisi od nivoa oblikovanja.

- Kad je već kao gotov bonsai stavljen u ukrasnu malu saksiju, onda sporo raste. Ne treba toliko da orezujemo. Ali kad hoćemo što brže da raste, onda treba malo češće da orezujemo - objašnjava on princip ramifikacije: kada se seče jedna grana nastaju dve, što čini da drvo deluje bujnije.

U Japanu, gde je bonsai deo kulture, postoje drveća stara 300, 400, čak i 500 godina, koje generacije neguju.

- Ovde, kod nas u Evropi, ovo nije deo kulture. Mi to jako volimo i hoćemo da ljudi prepoznaju šta je ovo - kaže Kiš.

On dodaje da svi misle da je ovo cveće, ali nije, već drveće. I samo jedan način u hortikulturi - objašnjava Kiš.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.