NavMenu

Predstoji sanacija obaloutvrde i sređivanje dunavskog rukavca u zoni Velikog ratnog ostrva - Raspisan tender za radove koji su preduslov za nesmetanu plovidbu

Izvor: eKapija Četvrtak, 21.08.2025. 10:35
Komentari
Podeli
(Foto: Anton Lukin/Unsplash)
JVP Srbijavode raspisalo je javnu nabavku za sanaciju obaloutvrde i bagerovanje nanosa dunavskog rukavca u zoni Velikog ratnog ostrva u dužini od 3.350m. Obuhvat na kome su planirani radovi bagerovanja nanosa pripadaju rukavcu Dunava, od ušća u Savu do plaže Lido.

Kako se navodi, razmatrana dužina rukavca Dunava od 3.350 m, nakon analize je podeljena prema vrsti radova u dve faze. Faza 1 podrazumeva bagerovanje u rukavcu Dunava u vidu iskopa dna na propisanu dubinu pri niskom plovnom nivou korita od ušća u Savu nizvodno do Lida uzvodno, u dužini od 3.200 m. Faza 1 je obuhvaćena radovima koji su predmet ove javne nabavke. Fazom 2 razmatra se formiranje građevine za preusmeravanje toka i nanosa, koja bi imala za cilj sprečavanje vraćanja nanosa u rukavac Dunava.

- Kako se opravdanost ove građevine i radova može analizirati samo nakon završetka radova na bagerovanju rukavca i praćenjа taloženja nanosa tokom vremena, faza 2 nije predmet ove javne nabavke - precizira se u javnoj nabavci.

Kako je pojašnjeno, na ovom delu rečnog toka, duž dna neposredno uz desnu obalu prisutna je značajna količina rečnog nanosa, mulja, peska, potopljenih stabala i objekata usled delovanja same reke, kao i usled antropogenog uticaja, a pogotovu u zoni splavova koji su na tom području.

- Batimetrijskim snimanjem utvrđeno je da se i na većem broju lokacija suprotnoj obali rukavca (van zaštitnog pojasa Velikog ratnog ostrva) nalaze razvijene nanosne formacije koje u značajnoj meri ometaju uslove za bezbednu i nesmetanu plovidbu. Uklanjanjem nanosnih formacija stvorili bi se uslovi za sigurnu i nesmetanu plovidba
na vodnom putu. Ušće reke Save pa do nekih 100 km uzvodno je u režimu uspora HE Đerdap 1 zavisno od
režima njenog rada - ukazuje se u dokumentaciji.

Kako se ističe, korito rukavca Dunava je podložno promenama, što je uslovljeno dinamikom tokova Dunava i Save.

- Dok se na glavnim tokovima ovih reka ostvaruju dovoljne brzine strujanja koje obezbeđuju transport nanosa i održavanje plovnih dubina, u zoni rukavca ta transportna sposobnost je umanjena, pri čemu u ovom delu dolazi do intenzivnog taloženja finih sedimenata – glinenih, praškastih i peskovitih čestica, kao i sitnog šljunka. Upravo ove frakcije predstavljaju dominantan tip nanosa koji se beleži u ovom potezu - napominje se u dokumentaciji i dodaje se da je na celoj dužini desne obale rukavca Dunava, od ušća do plaže Lido, prisutan veliki broj plutajućih objekata – splavova, brodova-restorana i slično.

- Zbog toga će čišćenje ovog dela biti otežano, ukoliko se ti objekti privremeno ili trajno ne uklone - naglašeno je u dokumentaciji.

Radovima na bagerovanju rečnog nanosa uz desnu obalu rukavca Dunava, kako se ističe, obezbeđuje se povećanje dubine u skladu sa kriterijumima za nesmetan prolaz plovila pri niskom plovnom nivou.

- Iako rukavac nije formalno klasifikovan kao plovni put, za definisanje kota iskopa primenjuju se referentni parametri za uređene vodne puteve - navodi se u dokumentaciji.

Predviđeni su i sanacija i ojačanje dna obale ugradnjom slaganog kamena duž desne obale Dunavskog rukavca u cilju formiranja nožice obale.

Ponude se mogu podneti do 25. septembra.

Više detalja može se naći OVDE.

D. A.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Veliko ratno ostrvo je rečno ostrvo u Beogradu koje se nalazi na ušću Save u Dunav i nenaseljeno je. Najveći deo ostrva prekriven je šumom, a za razliku od ornitofaune i flore, na prostoru Velikog ratnog ostrva nema mnogo vrsta sisara, zbog izolovanosti i čestog plavljenja.

Prvi pisani trag o ostrvu datira iz 1699. godine kada je ono opisano kao veliko šumovito ostrvo, dok najstariji likovni prikaz ostrva datira iz 1514. godine. Tokom istorije, ostrvo je više puta menjalo naziv, a krajem 18. veka dobilo današnji. Od svog postanka, zbog značajnog strateškog položaja imalo je veliku ulogu u ratnim operacijama. Ostrvo je bilo strateška tačka sa koje je Beograd napadan i branjen, pa je zato dobilo naziv Veliko ratno ostrvo.

Danas se oko dve trećine ostrva koristi kao prirodni rezervat za 196 vrsta ptica, od kojih su mnoge ugrožene. Na severnom špicu nalazi se mala peščana plaža Lido, dok je ostatak ostrva zaštićen zakonom i njegova urbanizacija nije dozvoljena. (wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.