Srbija povećala udeo obnovljive energije iz dva izvora
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Hans)
Menadžerka udruženja Obnovljivi izvori Srbije Danijela Isailović kaže za RTS da se svet nalazi na raskrsnici kada je reč o zelenoj energiji.
- Podvlači se crta u odnosu na ono šta je na svetskom klimatskom forumu, KOP-u 28, pre skoro dve godine predloženo a šta se zaista može uraditi. Tada su u Dubaiju postavljeni vrlo ambiciozni ciljevi, a to je da se utrostruči udeo obnovljivih izvora energije i da do 2030. godine imamo čak novih 11 teravata kapaciteta obnovljivih izvora energije - podseća Isailovićeva.
Kako dodaje, sada je na nacionalnim vladama svih država učesnica tog svetskog klimatskog foruma je da usaglase svoje energetske, klimatske planove i ciljeve.
- Do prošlog meseca, kada je napravljen presek, svega 22 države su uskladile te svoje ciljeve, među kojima je samo njih pet van Evropske unije to učinile. Ni najveći igrači poput Kine i SAD nisu uskladili svoje ciljeve, tako da negde do kraja septembra očekuju se neki pomaci - kaže Isailovićeva.
Tržište radne snage
Kako tvrdi, za razliku od zemalja članica EU, Srbija nema problema sa deficitom radne snage u sektoru obnovljive energije, bar što se tiče nekih opštih poslova.
- Kada neki naš član raspiše konkurs za radno mesto, bilo da je u pitanju rukovodilac projekta ili administrativni posao, stižu stotine prijava za jedno radno mesto. Mi, kao udruženje svakodnevno dobijamo upite, naročito od mladih ljudi koji su tek završili fakultete, bilo tehničke, bilo neke društvene, da li ima radnih mesta ili bar mesta za volontiranje - navodi menadžerka Obnovljivih izvora Srbije.
Kao što je i očekivano, kaže Isailovićeva, inženjeri su najtraženiji. Ukazuje na to da je Kina, nekada najveći zagađivač, apsolutni lider u proizvodnji obnovljive energije u svetu, a sada je najveći proizvođač čiste energije.
- Kina zauzima polovinu svetskih kapaciteta solarne energije, takođe su vrlo ambiciozni u sektoru energije vetra. SAD su na drugom mestu. Što se tiče Evrope, Nemačka je neprikosnoveni lider, za njom idu Ujedinjeno Kraljevstvo, Španija, Italija - kaže Isailovićeva.
Stanje zelene energije u Srbiji u odnosu na EU
Udeo obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji u Evropskoj uniji, prema podacima Evrostata, iznosi 44,7%. Evropska asocijacija za energiju vetra Wind Europe kaže da vetar daje 19% električne energije, solarni paneli nešto manje, ostalo su hidroelektrane i geotermalni izvori. Prema rečima Isailovićeve, Srbija, zahvaljujući svojim starim hidroelektranama, 38% struje dobija iz obnovljivih izvora. Cilj je da se do 2030. dostigne 45% i novih 3,5 gigavata do 2030. godine.
Isailovićeva očekuje da ćemo do kraja godine od instaliranih vetroparkova i solarnih elektrana dobijati jedan gigavat električne struje. Prema njenim rečima, neizvesno je da li će se ispuniti cilj od 3,5 megavata do 2030. godine. Upitno je jer se investitori i ceo sektor suočavaju sa velikim izazovima, neki su zajednički s ovim evropskim i globalnim, a neki su specifično naši, objašnjava Isailovićeva.
Naglasila je da se od trogodišnjeg aukcijskog plana, samo vetropark "Crni vrh" gradi. I Elektroprivreda Srbije gradi solarne i vetroparkove, ali Isailovićeva kaže da od tog preduzeća očekuje mnogo više ulaganja.
- Solarna elektrana Petka puštena u operativni rad. Nadamo se da će uskoro vetroelektrana Kostolac takođe proizvesti prve zelene megavate - zaključuje Danijela Isailović.
Tagovi:
Wind Europe
Danijela Isailović
obnovljivi izvori energije
solarna elektrana Petka
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora