Milijarder savetuje šta treba studirati: Prirodne nauke su budućnost
(Foto: nd3000/shutterstock.com)
Da je izvršni direktor kompanije Nvidia Jensen Huang danas student, kaže da bi se fokusirao na prirodne nauke.
Tokom nedavne posete Pekingu njega je novinar upitao na šta bi se tada fokusirao, a poznati milijarder je rekao:
- Taj mladi dvadesetogodišnji Jensen, koji je tek završio školovanje, verovatno bi pre izabrao prirodne nauke nego softverske nauke - dodajući da je zapravo diplomirao sa 20 godina.
Široka oblast za proučavanje
Huang je diplomirao elektrotehniku na Univerzitetu Oregon Stejt 1984. godine, a potom je 1992. magistrirao elektrotehniku na Stenfordu, piše CNBC.
Nešto kasnije, u aprilu 1993. godine, Huang je zajedno sa inženjerima Krisom Malahovskim i Kertisom Primom osnovao kompaniju Nvidia tokom obroka u jednom restoranu u San Hozeu u Kaliforniji.
Dok je Huang bio izvršni direktor, proizvođač čipova postao je najvrednija kompanija na svetu.
Nvidia je nedavno postala prva kompanija na svetu koja je dostigla tržišnu kapitalizaciju od četiri biliona dolara.
Iako Huang nije objasnio zašto kaže da bi danas iznova studirao prirodne nauke, ovaj tehnološki osnivač je veoma optimističan po pitanju "fizičke veštačke inteligencije", odnosno onoga što naziva "narednim talasom".
Tokom poslednjih petnaestak godina svet je prošao kroz više faza razvoja veštačke inteligencije, objasnio je.
- Moderna veštačka inteligencija zaista je postala svesna pre nekih 12 do 14 godina, kada se pojavio AlexNet i došlo do ogromnog proboja u računarskom vidu - rekao je Huang na forumu.
Faze digitalnog "rezonovanja"
AlexNet je kompjuterski model predstavljen tokom takmičenja 2012. godine koji je demonstrirao sposobnost mašina da prepoznaju slike korišćenjem dubokog učenja, što je podstaklo moderni AI bum. Taj prvi talas Huang naziva "perceptivna AI".
Zatim je došao drugi talas nazvan "generativna AI", "u kojem je AI model naučio da razume značenje informacija, ali i da ih prevodi"u različite jezike, slike, kod i drugo.
- Sada smo u eri koju zovemo "AI rezonovanja" gde AI može da razume, da generiše, da rešava probleme i prepoznaje uslove koje nikada ranije nismo videli - rekao je.
Veštačka inteligencija u svom trenutnom stanju može da rešava probleme koristeći rezonovanje.
- AI rezonovanje vam omogućava da proizvedete oblik digitalnih robota. Mi ih zovemo agentska AI. Ovi AI agenti su zapravo "digitalni robotski radnici" sposobni za rezonovanje - rekao je Huang.
On je objasnio da su danas AI agenti glavni fokus mnogih tehnoloških kompanija kao što su Microsoft i Salesforce.
Fizika -polje za istraživanje
- Sledeći talas zahteva od nas da razumemo stvari poput zakona fizike, trenja, inercije, uzroka i posledice - rekao je.
Sposobnosti fizičkog rezonovanja, kao što je koncept trajnosti objekta, tj.o činjenica da objekti nastavljaju da postoje i kada nisu u vidnom polju, biće velike u ovoj sledećoj fazi veštačke inteligencije, tvrdi ovaj naučnik.
Primene fizičkog rezonovanja uključuju predviđanje ishoda, poput toga kuda će se kotrljati lopta, razumevanje koliko je sile potrebno da se predmet uhvati a da se ne ošteti i zaključivanje o prisustvu pešaka iza automobila.
- A kada tu fizičku AI stavite u fizički objekat koji se zove robot, dobijate robotiku - dodao je.
On je naglasio da se nada da će u narednih 10 godina, kako se bude razvijala nova generacija pogona i fabrika u SAD, one biti visoko robotske i pomoći vlasnicima da se izbore sa ozbiljnim nedostatkom radne snage širom sveta.
Zamagljena vizija u Srbiji
Ako se pogleda vizija fizike u budućnosti u Srbiji, čini se da je prilično zamagljena. Ove godine za polaganje prijemnog ispita na Fizičkom fakultetu prijavilo se samo 54 kandidata.
Fakultet nudi 155 mesta, međutim svake godine ostane oko stotinak slobodnih, pa tako i ove. Najmanje interesovanje je za smer koji školuje nastavnika fizike, što pokazuje podatak da se samo jedan kandidat prijavio na ovaj smer.
Bivši dekan Fizičkog fakulteta prof. dr Ivan Belča kazao je ranije za Nova.rs da, dok vlast i oni čija je uloga promena sistema ne shvate da je obrazovanje osnova društva, fakulteti će biti prazni.
Ipak, postoje neka zanimanja koja veštačka inteligencija još nije "osvojila".
Milijarder Bil Gejts veruje da je energetski sektor previše kompleksan da bi ga AI u skorije vreme u potpunosti preuzeo. Industrije poput naftne, nuklearne i obnovljivih izvora energije zahtevaju strateško razmišljanje i duboko tehničko znanje koje mašine još uvek nemaju.
Inženjeri, istraživači i tehničari i dalje će biti ključni za upravljanje infrastrukturom, rešavanje izazova i osmišljavanje inovacija za budućnost.
Veštačka inteligencija već se koristi u medicini, najčešće za analizu velikih količina podataka ili dijagnostiku bolesti. Međutim, kada je reč o naučnim otkrićima, AI još nema potrebnu dozu kreativnosti i intuicije koju nauka zahteva.
Zato će biolozi, barem za sada, koristiti AI kao alat – ali posao otkrivanja ostaje u rukama ljudi.
Da kreće iz početka, Gejts bi definitivno pokrenuo startap fokusiran na veštačku inteligenciju i poručuje da "danas se mogu prikupiti milijarde dolara samo na osnovu nekoliko ideja na papiru vezanih za AI."
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora