NavMenu

Status kupca-proizvođača u Srbiji ima 0,082% domaćinstava - Kako unaprediti status prozjumera

Izvor: eKapija Utorak, 05.08.2025. 12:06
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock / manfredxy)
U Srbiji domaćinstva troše 48% električne energije, ali status kupca-proizvođača ima tek 0,082% domaćinstava. Takođe, Srbija ima samo 20 W izgrađenih solarnih kapaciteta po glavi stanovnika, dok Holandija, evropski lider, ima preko 1.300 W, čak 65 puta više, a u isto vreme Srbija ima 30% veći energetski potencijal sunčevog zračenja od centralne Evrope, uz preko 2.000 sunčanih sati godišnje.

Ovi podaci navedeni su u Studiji o prozjumerima Centra za energetske analize (CEA), koja analizira trenutni status prozjumera u Srbiji.

- Iako Srbija raspolaže značajnim prirodnim potencijalima, kapaciteti i broj prozjumera u Srbiji su i dalje skromni, a razvoj prozjumerskog modela nailazi na niz regulatornih, tehničkih i ekonomskih izazova. Administrativne
prepreke, nedovoljno razvijena mrežna infrastruktura i ograničen pristup finansijskim podsticajima dodatno usporavaju širenje ovog modela - navedeno je u Studiji.

CEA navodi da prozjumerski model donosi brojne prednosti – od smanjenja troškova električne energije i emisija štetnih gasova do jačanja energetske nezavisnosti i decentralizacije sektora. Efikasna integracija prozjumera može
doprineti rasterećenju elektroenergetske mreže tokom vršnih opterećenja, unaprediti kvalitet vazduha i pružiti nove prilike za građane i privredu.Podseća se da je u Srbiji je važan iskorak u ovom pravcu napravljen usvajanjem Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije (2021) i uvođenjem instituta "kupca-proizvođača", koji je omogućio krajnjim kupcima da

proizvode sopstvenu električnu energiju i plasiraju višak u mrežu.

- Međutim, razvoj prozjumera u Srbiji suočava se sa nizom regulatornih, tehničkih, ekonomskih i drugih izazova. Iako zakonski okvir omogućava prozjumerima formalizaciju njihovog statusa, primena u praksi je usporena donekle zbog složenih procedura, nametnutih ograničenja maksimalne snage elektrana prozjumera i ocena o nedovoljnoj razvijenosti postojeće elektroenergetske infrastrukture - stoji u Studiji.

U dokumentu su analizirana i iskustva zemalja EU koje su već prošle kroz slične faze energetske tranzicije, pa je tako navedeno da Poljska beleži brz rast broja prozjumera u poslednjih nekoliko godina zahvaljujući jasnim podsticajima i
regulatornim olakšicama.

Njen model, navodi se, pokazuje kako ciljane mere mogu brzo povećati interesovanje građana i privrede za ulaganja u OIE. Takođe, tržište malih baterija za skladištenje naglo se razvija, pri čemu je 2023. godine svaka treća nova solarna elektrana imala bateriju, u poređenju sa jednom od sto u 2022.

U slučaju Hrvatske i Crne Gore, navedeno je da su obe zemlje na početku razvoja modela prozjumera i suočene sa početnim izazovima, kada je udeo varijabilne OIE i dalje relativno nizak:

- Hrvatska se fokusira na digitalizaciju i unapređenje elektroenergetske mreže kroz masovno uvođenje pametnih brojila, što je ključno za dalju integraciju prozjumera. Pored toga, ulaganja u mrežnu infrastrukturu i skladištenje energije imaju za cilj povećanje fleksibilnosti sistema i stabilnosti u radu distributivne mreže. U Crnoj Gori,
prozjumerski model se razvija kroz ESCO koncept, koji omogućava korisnicima instalaciju solarnih panela bez početnih troškova, uz otplatu kroz mesečne račune za električnu energiju.

Studija daje i preporuke za unapređenje položaja prozjumera, u vidu hitnih, srednjoročnih i dugoročnih strateških mera.

Među hitim merama izdvojeno je povećanje transparentnosti priključenja kroz Uspostavljanje centralizovane online platforme za podnošenje i praćenje zahteva za priključenje ("one-stop- shop", javno objavljivanje mape raspoloživih mrežnih kapaciteta za priključenje novih prozjumera i definisanje jasnih vremenskih rokova za svaku fazu procesa priključenja i mehanizama za njihovo praćenje.

Za povećanje broja prozjumera za 50% godišnje predlaže se reforma tehničkih uslova za priključenje, povećanje dozvoljene maksimalne snage proizvodnih objekata za prozjumere (naročito za poslovne subjekte), uvođenje fleksibilnih uslova priključenja koji omogućavaju ograničenu proizvodnju u periodima preopterećenja mreže, kao i
jednostavnije procedure i uslove za priključenje, naročito za objekte manje snage.

Za povećanje broja prozjumera za 100% godišnje, CEA navodi da je potrebna revizija sistema podrške i podsticaja -
optimizacija programa subvencija za domaćinstva i mala preduzeća, revizija poreskog tretmana za prozjumere (umesto generičkog smanjenja PDV-a i akciza), i omogućavanje prozjumerima da koriste neto merenje i nakon 2026. godine, s obzirom na to da je njihov razvoj još u začetku i da ih je potrebno dodatno podsticati.







Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.