Nenamensko trošenje novca od zakupa zemljišta: 250 mil EUR potrošeno van poljoprivrede
(Foto: Vedrana Džudža)
Umesto da novac bude uložen u zaštitu i očuvanje zemljišta, kako je zakonom predviđeno, trošen je za popunjavanje budžetskih rupa, pokazuje analiza trošenja na svim nivoima vlasti. Ovakav odnos neminovno dovodi do pada kvaliteta zemljišta i posledica po životnu sredinu, ekonomiju i zdravlje.
Od 2014. do 2024. godine svi nivoi vlasti – Republika Srbija, AP Vojvodina, opštine i gradovi, ukupno su prihodovali oko 69 milijardi dinara od zakupa i promene namene poljoprivrednog zemljišta.
Ipak, svega 39 milijardi dinara uloženo je u mere zaštite, uređenja i korišćenja zemljišta, dok je 30 milijardi dinara (252 mil EUR) otišlo na druge, nenamenske budžetske potrebe.
Ubedljivo najviše novca nenamenski je potrošila Republika Srbija, čak 20 milijardi dinara, odnosno 168 miliona evra. Iako je u periodu od 2014. do 2024. godine prihodovala 24 milijarde dinara, za stvarne mere zaštite zemljišta uloženo je samo četiri milijarde ili šestina raspoloživog novca.
U Programu radova na zaštiti, uređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta, koji donosi Vlada Srbije, svake godine planira se znatno manje novca nego što se od zakupa prihoduje, a još manje se uloži u propisane mere.
U 2014. godini republički budžet je od zakupa prihodovao 2,27 milijardi dinara, Vlada Srbije je planirala da se na mere uloži dve milijarde, ali je stvarno utrošeno samo 750 miliona dinara. Svake godine planirano je i trošeno sve manje, da bi se u 2024. godini došlo do planiranih 299 miliona, a stvarno uloženih 74 miliona dinara, iako je na raspolaganju bilo više od 2 milijarde dinara od zakupa zemljišta.
Isto će se nastaviti i sada, jer po Programu za 2025. godinu, koji je Vlada Srbije usvojila početkom jula, planirano je da se potroši 243,3 miliona dinara. Ako prihodi od zakupa budu slični kao što su bili prethodnih godina, a nema razloga da tako ne bude, očekivano je da će se još oko dve milijarde dinara potrošiti u druge svrhe.
Za razliku od republičkog nivoa, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu imao je značajno veći stepen ulaganja u skladu sa prihodima. Od ukupno 19,1 milijarde dinara prihoda, u pokrajinske programe je uloženo 18 milijardi – što znači da je 1,1 milijarda dinara (9,5 mil EUR) potrošena nenamenski.
U opštinama i gradovima u centralnoj Srbiji su i prihodi od zakupa i rashodi za mere na zemljištu znatno manji nego u AP Vojvodini, pa je istraženo stanje samo u Vojvodini.
U 40 od 45 vojvođanskih opština, uloženo je manje nego što su bili prihodi od zakupa. Ukupno je 8,8 milijardi dinara (74 mil EUR) potrošeno za druge namene. Najviše u Somboru, Plandištu, Zrenjaninu, Vrbasu i Pančevu. Pet opština koje nisu prenamenile ni dinar su Bačka Palanka, Beočin, Kikinda, Odžaci i Titel.
Kroz republički program ulaže se u mali broj mera. Najviše je uloženo u opremu za navodnjavanje, uređenje atarskih puteva, za postupke komasacije i kontrolu plodnosti zemljišta.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora