Crna Gora promašila rast BDP-a za četvrtinu

Realni ekonomski rast u 2025. godini Ministarstvo finansija procjenjuje na 3,5%. U ovom podatku ne bi bilo ništa čudno, da prije samo godinu dana u Fiskalnoj strategiji, dugo najavljivanoj i prezentovanoj u Vili Gorica, nisu prognozirali realni ekonomski rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 4,8%.

Podatak o realnom rastu BDP-a od 3,5%, manjem za četvrtinu u odnosu na procjenu iz prošle godine, Ministarstvo finansija je dalo u dokumentu Smjernice makroekonomske i fiskalne politike od 2025. do 2028. godine. Ekonomista Miloš Vuković ove podatke je okarakterisao kao zvanično priznanje kraha Fiskalne strategije.

– Vlada je usvojila predlog smjernica makroekonomske i fiskalne politike za period 2025-2028. i zvanično priznala da je prošlogodišnja fiskalna strategija bukvalno netačna. U Fiskalnoj strategiji je predviđena godišnja stopa rasta BDP-a od 4,8% u 2025. godini, dok u predlogu smjernica piše da će rast crnogorske ekonomije u 2025. godini biti 3,5%. Tako je, ekipa je promašila rast ekonomije za više od četvrtine, a ostale parametre ostavila na istom nivou – napisao je Vuković na Fejsbuk profilu Fideliti konsaltinga, čiji je direktor i osnivač.

U smjernicama, dokumentu koji je usvojila Vlada Milojka Spajića, na predlog MF-a koje vodi Novica Vuković, je navedeno da preliminarne srednjoročne makroekonomske projekcije ukazuju na realni ekonomski rast od 3,5% u 2025. godini, zasnovan na daljem nastavku dinamične privatne potrošnje usljed povećanja minimalne i prosječne zarade.

– Dodatni faktori koji će doprinijeti snažnom ekonomskom rastu odnose se na intenziviranje investicionog ciklusa, nastavak održavanja stabilne i niske stope inflacije i rast izdavajanja za finansiranje infrastrukturnih projekata iz usvojenog kapitalnog budžeta za 2025. godinu, dok će mjere strukturnih reformi iz usvojene Reformske agende pomoći u jačanju konkurentnosti i održivosti domaće privrede. Crnogorska ekonomija će u narednom periodu prosječno godišnje rasti po stopi od 3,1%, odnosno po godinama 3,1% u 2026, tri odsto i 3,2% u 2027. i 2028. godini – piše u dokumentu usvojenom na posljednjoj sjednici.

U smjernicama je navedeno da će prema makroekonomskim prognozama, inflacija u narednom trogodišnjem periodu iznositi 2,3%.

– U periodu 2025-2028, očekuje se negativan uticaj neto izvoza na rast ekonomije, koji će rastu BDP-a oduzeti jedan procentni poen, uglavnom usljed rasta uvoza vođenog porastom potrošnje i investicija i slabijeg izvoza, dominantno pod uticajem pada izvoza električne energije zbog rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja – piše u dokumentu.

Kada je u pitanju tržište rada, tu se u srednjoročnom periodu očekuje dalji rast zaposlenosti od prosječno 2,1% godišnje.

Rast u srednjem roku će, kako su naveli, dominantno voditi visoka domaća tražnja, dominantno kroz snažnu privatnu potrošnju i rast investicija kroz olakšanje biznis barijera. U skladu sa mjerama povećanja minimalne i prosječne zarade kroz reformu poreske i fiskalne politike i prethodnim povećanjem, minimalne penzije, makroekonomske projekcije za srednji rok ukazuju na prosječnu godišnju stopu rasta privatne potrošnje od 2,4% u periodu 2026-2028, nakon predviđenog rasta od 6,1% u 2025. godini.

– Snažna lična potrošnja domaćinstava biće vođena reformom poreske politike i rastom minimalne zarade. Privatna potrošnja će takođe biti uvećana i kroz snažan rast novoodobrenih kredita, porast zaposlenosti i rast međunarodnih transfera – doznaka. Projekcije javne potrošnje, zasnovane na visokoj tekućoj budžetskoj potrošnji i ulaganjima iz kapitalnog budžeta, ukazuju na prosječan godišnji rast potrošnje države od 2,3% u srednjem roku – navedeno je u smjernicama.