NavMenu

Posle šest godina obnovljen rad Međuvladine srpsko-beloruske komisije za trgovinsko-ekonomsku saradnju

Izvor: eKapija Subota, 12.07.2025. 14:57
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann)Ilustracija
U Palati "Srbija" u Beogradu juče je održano Dvanaesto zasedanje Međuvladine srpsko-beloruske komisije za trgovinsko-ekonomsku saradnju, koje je zaključeno svečanim potpisivanjem Protokola o dogovorenim aktivnostima.

Srpsku delegaciju predvodio je Nenad Popović, ministar bez portfelja zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i društveni položaj crkve u zemlji i inostranstvu, ujedno i predsednik srpskog dela Komisije, dok je na čeli Beloruske delagacije bio Artur Karpovič, ministar za antimonopolsko regulisanje i trgovinu i predsednik beloruskog dela Komisije, saopštio je Popovićev Kabinet.

Tokom zasedanja analizirano je trenutno stanje bilateralne saradnje i razmenjena su mišljenja o mogućnostima njenog daljeg unapređenja u oblastima od zajedničkog interesa. Kopredsedavajući su posebnu pažnju posvetili analizi dosadašnjih rezultata, kao i definisanju konkretnih koraka usmerenih ka jačanju saradnje u narednom periodu.
Razmatrana su pitanja saradnje u sledećim oblastima: trgovina, privreda i investicije; poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda; industrija; građevinarstvo, saobraćaj i infrastruktura; zaštita životne sredine; nauka, tehnološki razvoj i inovacije; prosveta; zdravstvo; turizam; kultura; sport; geologija, kao i saradnja između privrednih komora i drugih poslovnih institucija dveju zemalja.


I srpska i beloruska delegacija izrazile su veliko zadovoljstvo povodom održavanja Međuvladine srpsko-beloruske komisije, ocenjujući je kao važan mehanizam za praćenje i unapređenje bilateralnih ekonomskih odnosa, imajući u vidu da je prethodno zasedanje održano 2019. godine u Minsku, nevedeno je u saopštenju.

Ministar Nenad Popović, istakao je tokom zasedanja da bilateralne odnose naše dve zemlje karakterišu uzajamno poštovanje, razumevanje i obostrana podrška.

- Republika Belorusija pruža čvrstu i doslednu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Republike Srbije, naročito po pitanju naše južne pokrajine Kosova i Metohije, na čemu smo iskreno zahvalni. Takođe, Belorusija je glasala protiv usvajanja Rezolucije o Srebrenici u maju 2024. godine. Čvrstina i dubina bratskih odnosa između Srbije i Belorusije više puta je potvrđena tokom istorije. Srpski narod pamiti hrabar i plemenit gest predsednika Aleksandra Lukašenka, koji je u najtežim trenucima NATO agresije bio jedini državnik koji je lično posetio Beograd i pružio podršku i humanitarnu pomoć našoj državi. Bratski narodi – Srbi, Belorusi i Rusi – podneli su najveće žrtve u borbi protiv nacizma u Drugom svetskom ratu.
Ove godine zajednički smo obeležili 80. godišnjicu velike pobede nad nacističkom Nemačkom i njenim saveznicima. Predsednici Rusije, Belorusije i Srbije zajedno su 9. maja na Crvenom trgu u Moskvi odali počast svim herojima koji su učestvovali u toj istorijskoj borbi za slobodu i dostojanstvo čovečanstva. Zato mi je posebno zadovoljstvo što, nakon pauze od šest godina, upravo u godini kada obeležavamo ovu važnu godišnjicu, obnavljamo rad Međuvladine komisije, zajedno sa ministrom Karpovičem - naveo je ministar.

Dodao je i da imamo izuzetne odnose između dva predsednika – predsednika Vučića i predsednika Lukašenka, kao i između dve države i dva naroda.

- Naša je zajednička obaveza da sačuvamo temelje prijateljstva srpskog i beloruskog naroda i da ih dodatno učvrstimo, na dobrobit svih budućih generacija. Redovna zasedanja Međuvladine srpsko-beloruske komisije imaju veliki značaj i predstavljaju priliku da, kroz razmenu mišljenja i iskustava, zajedno doprinesemo jačanju saradnje, stabilnosti i ekonomskog rasta naših zemalja. Živela Srbija! Živela Belorusija! - zaključio je Popović.


Fotografije:
Opis:
Palata Srbije, poznata po ranijem nazivu Palata Federacije i kolokvijalnom nazivu zgrada Saveznog izvršnog veća (SIV), nalazi se na Novom Beogradu, između Bulevara Mihajla Pupina i Bulevara Nikole Tesle. Izgrađena je 1959. za potrebe tadašnje Savezne vlade, odnosno Saveznog izvršnog veća. Svečano je otvorena 1961. povodom održavanja Prve konferencije šefova država i vlada Pokreta nesvrstanih.

Ideja o podizanju palate, kao jednog od najvažnijih državnih objekata u godinama neposredno posle Drugog svetskog rata, vremenski se poklapa sa počekom izgradnje novog grada na levoj obali Save, koji je trebalo da preuzme ulogu prestonice nove socijalističke države.Prema uslovima konkursa koji je raspisan 1947. Palata je shvaćena ne samo kao arhitektonski, već i kao urbanistički reper čitavog budućeg Novog Beograda.

U periodu od 1992. do 2003. bila je sedište Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije, a od 2003. do 2006. sedište Saveta ministara Državne zajednice Srbije i Crne Gore. Istovremeno, u ovoj zgradi je svoju kancelariju imao predsednik SFRJ Josip Broz Tito, predsednici Predsedništva SFRJ, predsednici SRJ, te jedini predsednik SCG Svetozar Marović. Posle raspada SCG, maja 2006, zgrada je prešla u nadležnost Vlade Republike Srbije. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.