NavMenu

Počela da radi zajednička laboratorija Srbije i Kine za vodoničnu energiju

Izvor: eKapija Ponedeljak, 07.07.2025. 15:09
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Shutterstock/r.classen)Ilustracija
Prva srpsko-kineska radionica posvećena vodoničnoj ekonomiji, koja je okupila naučne radnike, istraživače i predstavnike privrede iz Srbije i Kine, označila je početak rada zajedničke međunarodne laboratorije za vodoničnu energiju XJTU–SXQN–VINČA. Laboratorija će se baviti istraživanjem i inovacijama u oblasti vodonične ekonomije — od proizvodnje do skladištenja, rečeno je na radionici u Privrednoj komori Srbije. Radionica je organizovana s ciljem razmene znanja, podsticanja međunarodne saradnje i podrške razvoju tehnologija u ovoj oblasti koja sve više određuje pravac globalnog razvoja.

Predrag Škobalj, pomoćnik direktora za tehnološki razvoj Instituta Vinča, istakao je da je saradnja sa Kinom — jednom od zemalja sa vodećim kapacitetima za primenu vodoničnih tehnologija — za Srbiju od izuzetnog značaja. On je naveo da se Centar izvrsnosti za vodonik i obnovljive izvore energije Instituta za nuklearne nauke Vinča aktivno bavi mogućnostima proizvodnje i skladištenja vodonika.

Vodonična ekonomija nije samo pitanje zaštite životne sredine — ona je, pre svega, razvojna prilika. Prelazak na vodonik može doprineti većoj energetskoj nezavisnosti, modernizaciji industrije i stvaranju visoko plaćenih radnih mesta u sektorima novih tehnologija.

Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost Privredne komore Srbije, predstavio je angažman PKS-a na projektu Interreg PRHyUS – "Promovisanje korišćenja obnovljivog vodonika za održivu i zeleniju Evropu", koji je započet 1. maja ove godine sa vodećim partnerom iz Italije (regija Kampanja) i partnerima iz osam zemalja, uključujući i Srbiju. Cilj projekta je da se promoviše upotreba obnovljivog vodonika kako bi se ubrzala energetska i zelena tranzicija i smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG), sa fokusom na povećanje potražnje za vodonikom i podršku usvajanju regionalnih politika.

Prema njegovim rečima, u uslovima klimatskih promena i potrebe za dekarbonizacijom, energetska i zelena tranzicija više nisu samo tehničko pitanje, već pitanje održivosti, konkurentnosti i dugoročne stabilnosti ekonomija. U tom kontekstu, vodonik se ističe kao jedan od najperspektivnijih stubova energetske tranzicije.

- Očekuje se da će do 2050. godine vodonik činiti do 20% globalne potrošnje energije, dok se veličina globalnog tržišta vodonika projektuje na 1,4 biliona američkih dolara godišnje, sa stvaranjem više od 30 miliona radnih mesta širom sveta — uglavnom u oblasti čistog vodonika - istakao je Stokić.

Profesor Fušeng Jang sa Univerziteta Si’an Đaotong, koji se aktivno bavi istraživanjima u oblasti skladištenja vodonika i razvoja tehnologija za vodoničnu energiju, ukazao je na značaj međunarodne saradnje u razvoju i promociji vodonične ekonomije.

Program skupa obuhvatio je dva okrugla stola sa ukupno trinaest stručnih izlaganja. Učesnici su predstavili najnovija istraživanja i primere dobre prakse u oblastima kao što su: skladištenje vodonika, razvoj naprednih materijala, niskougljenična proizvodnja gvožđa i čelika, katalizatori zasnovani na 2D materijalima, kompresija i prečišćavanje vodonika, kao i primene u gorivnim ćelijama. Posebno interesovanje izazvale su teme vezane za industrijsku primenu vodonične energije, a predstavljena je i prva vodonična stanica za punjenje u Srbiji.

Skup je organizovan u okviru bilateralnog projekta "Razvoj materijala za skladištenje vodonika visokog entropijskog sastava za statičku kompresiju", koji sprovode Centar izvrsnosti za vodonik i obnovljive izvore energije – CONVINCE iz Instituta za nuklearne nauke Vinča i Fakultet hemijskog inženjerstva i tehnologije Univerziteta Si’an Đaotong (Xi’an Jiaotong University). Projektom sa srpske strane rukovodi dr Jasmina Grbović Novaković, dok kineski tim predvodi dr Fusheng Yang.
Fotografije:
Opis:
Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao istraživački centar za realizaciju nuklearnog programa SFR Jugoslavije.

Oblasti istraživanja su: fizika, hemija, biologija, energetika, zaštita od zračenja i zaštita životne sredine, zdravlje i životna sredina, nauka sa akceleratorima, nauka o materijalima. Sve ove oblasti pripadaju grupi prirodnih i tehničkih nauka. Zbog multidisciplinarnosti rada u institutu, on je sposoban da odgovori na glavne strateške pravce istraživanja koji su postavljeni na nivou države: novi materijali i nanonauke, energetika, biomedicina i zaštita životne sredine.

Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao naučni centar za istraživanje najsavremenijih tema u osnovnim prirodnim naukama — fizici, hemiji i biologiji. Zapravo, baš tim redom. Zadatak da osnuje institut dobio je profesor Pavle Savić, fizikohemičar, koji je pozvan nazad u Jugoslaviju iz Instituta za fizičke probleme u Moskvi, gde je radio u laboratorijama akademika, kasnije Nobelovca, Pjotra Leonidoviča Kapice od poslednje godine Drugog svetskog rata.

Izgradnji Instituta za ispitivanje materija, kako ga je zvao, odnosno Instituta za fiziku, kako je kasnije glasio zvanični naziv, Pavle Savić je posvetio sve svoje snage, volju i predanost. Uz njega je učestvovalo nekoliko kolega entuzijasta, ali je sve bitnije poslove uradio upravo on sam. Zna se, recimo, da je većinu početnih laboratorija (za fiziku, hemiju i biologiju) sam projektovao i nadgledao izgradnju, tako što je boravio u blizini gradilišta, na seoskom imanju i spavao na slami u ambaru. Kasnije je koordinisao opremanje instituta instrumentima za naučna istraživanja, koje je dobrim delom uspeo da dobije iz inostranstva na račun ratnih reparacija.

Okupio je u Institutu tadašnju mladu naučnu elitu Jugoslavije, uglavnom od stručnjaka entuzijasta koji su tek završili školovanje. Radila su se istraživanja koja su definitivno dala prepoznatljiv doprinos početku takozvane „nuklearne ere” u svetu.

U prvo vreme najviše su bila zastupljena istraživanja iz fizike i hemije, a nakon par godina institutu se pridružuje i Dušan Kanazir, koji otpočinje razvoj bioloških disciplina, pre svega u vezi sa efektima radioaktivnog zračenja. I Kanazir i Savić kasnije su bili predsednici Srpske akademije nauka i umetnosti.

Ubrzo nakon početka, institutu je bila namenjena realizacija državnog nuklearnog programa istraživanja, koji je okončan 1968. godine. Od te godine institut nastavlja istraživanja u okviru mešovitog (ne samo nuklearnog) koncepta. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.