U Srbiji više od 215.000 ljudi radi duže od osam sati dnevno, šest dana u nedelji
Izvor: Beta
Petak, 27.06.2025.
09:44
Petak, 27.06.2025.
09:44
Ilustracija (Foto: Josue Isai Ramos Figueroa/unsplash)
U izuzetnim slučajevima, radno vreme može biti skraćeno, ali i produženo – mada ne na duže od 12 sati dnevno.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), između 36 i 48 sati nedeljno tokom prošle godine radilo je oko 2,2 miliona ljudi, od ukupno skoro 2,9 miliona, koliko ih je bilo zaposleno, prenela je Nova ekomonija.
Ipak, bilo je i onih koji su na poslu provodili više vremena, a najčešće su to bili oni koji se bave poljoprivredom, ili rade u građevinskom sektoru.
U poljoprivredi, oko 13,9% radnika ima standardno radno vreme od 36 do 48 sati nedeljno, isto toliko provodi u radu od 49 do 59 sati, dok više od 60 časova sedmično radi 14,8% poljoprivrednika.
U građevinskom sektou 18,7% radnika radi duže od 48 sati nedeljno, a zvanični podaci pokazuju da 9,6% radnika na poslu provodi između 49 i 59 sati nedeljno, dok 9,1% radi i duže od 60 sati.
U Srbiji je, prema podacima statistike, standardno radno vreme najzastupljenije u oblastima snabdevanja elekričnom energijom (99,1%), rudarstva (98,3%), državne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja (97,4%), zdravstvene i socijalne zaštite (93,9%) i u finansijskom i sektoru osiguranja (93,5%).
Većina muškaraca u Srbiji, oko 1,2 od 1,5 miliona koliko ih je zaposleno, radi od 36 do 48 sati nedeljno, ali su oni češće izloženi prekovremenom radu u odnosu na žene.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, skoro 154.000 muškaraca radi više od 48 sati nedeljno, a od toga, oko 73.300 radi od 49 do 59 sati, dok više od 60 sati nedeljno radi oko 80.600 muškaraca.
Kod žena je taj procenat daleko manji - više od 60 sati nedeljno radi 23.800, a od 49 do 59 sati oko 37.600 žena.
Standardno radno vreme od 36 do 48 sati ima oko milion žena, od ukupno 1,3 miliona, koliko je zaposleno.
Prema statističkim podacima, kada je reč o radnom vremenu koje je kraće od 36 sati, tu prednjače žene, jer radnici koji ne rade puno radno vreme zbog brige o deci ili odraslim licima kojima je potrebna nega – u 100% slučajeva su žene.
Takođe, kao porodične ili lične razloge za kraći rad navelo je 60,7% žena u odnosu na 39,3% muškaraca, a još jedan razlog je školovanje ili obuka, koji je navelo 56,5% žena i 43,5% muškaraca.
Muškarci češće imaju nepuno radno vreme od žena, jer ne mogu da pronađu posao sa punim radnim vremenom, a to je razlog za kraći rad kod 61,5% muškaraca i 38,5% žena, prnela je Nova ekonomija.
Tagovi:
radno vreme
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora