NavMenu

U BiH postoji pet arbitraža koje bi mogle koštati milijarde KM - Predloženo rešenje za naredne presude

Izvor: Klix Sreda, 14.05.2025. 11:22
Komentari
Podeli
Ilustracije (Foto: Andrey Popov/shutterstock.com)Ilustracije
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović i zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović predstavili su zakonska rješenja za naredne arbitražne presude u našoj zemlji.

Povod je rješenje duga slučaja "Viaduct". Magazinović podsjeća da dnevna kamata iznosi 18.500 KM i smatra kako se, ustvari, samo kupuje vrijeme kako bi se ovaj iznos povećao.

- Na kraju će ovaj dug biti legalno plaćen, ali se ne može pobjeći utisku da je nekome cilj da bude što veći iznos. Ko će taj novac poslije podijeliti, to je na Tužilaštvu BiH - rekao je on.

Smatra kako rješenje Vijeća ministara BiH nije pravo te da, očito, to misle i u Centralnoj banci.

- Očigledno je da nema velike sekiracije jer im dug raste svakim danom i što će ga platiti. Ovo se dešava iz dva razloga: jer je nekome interes da raste dug i jer ne postoji plan kako će se otplatiti dug, već to zavisi od prijedloga i odluka. Zamislite, svaki put kada se desi arbitražna presuda, osuđeni smo na nečiju dobru volju da predloži ili ne predloži rješenje - navodi Magazinović.

Objasnio je kako se inače rješava vanjski dug. Predstavio je primjer u obliku ljevka gdje se skuplja novac dok se u donjem dijelu nalazi brana. Kada se novac skupi, vraća se dug na osnovu kredita. Kada se svi krediti vrate, diže se brana i novac ide entitetima, Brčkom i kome je potrebno.

Problem je što ne postoji sistem u slučaju arbitražnih presuda. On je predložio dvije izmjene: Zakona o finansiranju institucija BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garanciji BiH.

- Ovo predlažemo na način da se sve buduće arbitražne presude, a moguće da će ih biti u velikom iznosu, tretiraju kao vanjski dug. Znači da nepostojeći dug današnji za isplatu duga po osnovu arbitražnih presuda se pomjera u postojeći sistem koji funkcioniše - pojasnio je Magazinović.

Dakle, sakupi se novac, zatim odvoji za vanjski dug i kredite, na isti način i novac za arbitražne presude na teret onog koji je napravio taj dug te se "diže brana". Poručuje da novac postoji, ali ne i sistem.

Hasanović je pojasnio da bi se ovim zakonskim izmjenama uveo termin "arbitražni dug" koji nije bio tretiran u okviru zakona.

Presuda "Viaduct" neće biti dio ovih rješenja. Hasanović je poručio i kako je vrijeme da Pravobranilištvo radi svoj posao vezano za taj slučaj.

Naveo je kako postoji pet aktivnih arbitraža trenutno, a četiri su na teritoriji RS-a. Njihova ukupna vrijednost iznosi blizu dvije milijarde KM.

Zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kojović smatra da je pravno neobjašnjivo kako ove presude nisu bile dio zakonskih rješenja te da je bitno pitanje ko ima koristi od ovih dugova.

Sjednica Predstavničkog doma je u četvrtak kada bi se trebalo i odlučiti o ovom prijedlogu.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Izgrađena je 1932. godine po projektu beogradskog arhitekte Milana Zlokovića. Od tada, pa do početka II svjetskog rata služi kao Glavna filijala državne Hipotekarne banke. Istovremeno, objekat je imao i stambenu funkciju. Tokom II svjetskog rata zgrada nije oštećena. U njoj bila je smještena Komanda njemačkih okupacionih snaga.

Nakon završetka rata u zgradi smještena je Narodna banka NR Bosne i Hercegovina.

Krajem pedesetih godina XX vijeka izvršena je dogradnja sjevernog krila gdje je smještena Služba društvenog knjigovodstva, koja se izdvaja iz Narodne banke prije 1964. godine. Danas je u istom objektu smješteno Federalno ministarstvo finansija. Sedamdesetih godina urađena je nova dogradnja, a osamdesetih dograđen je cijeli sprat.

Tokom rata 1992-95 služila je za čuvanje predmeta od velikog kulturno-istorijskog značaja i kao sklonište. Nekoliko puta bila je pogođena, ali bez oštećenja.

Avgusta mjeseca 1997. godine osnovana je Centralna banka Bosne i Hercegovine koja je smještena u objekat. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.