EBRD smanjio prognozu rasta za Srbiju - Pod pritiskom političke nestabilnosti i usporavanja evropskih privreda
Izvor: eKapija
Sreda, 14.05.2025.
11:18
Sreda, 14.05.2025.
11:18
(Foto: Shutterstock/BalkansCat)
Za Srbiju ove godine očekuje rast od 3,5%, što je za 0,5% niže nego u ranijoj prognozi. Prema mišljenju EBRD Srbija će u 2026. zabeležiti privredni rast od 3,7% što je za 0,3% niže nego u prethodnom izveštaju.
EBRD je ukupnu prognozu rasta za sve ekonomije u koje ulaže snizio za 0,2 procentna poena, na 3% u 2025. godini. Ovo je drugo uzastopno snižavanje prognoze – prethodno je u februaru smanjena za 0,3 poena – a Banka novi izveštaj simbolično naslovljava "Vremena neizvesnosti".
Na pad prognoze uticali su globalni faktori, uključujući nagli porast neizvesnosti u trgovinskoj i ekonomskoj politici, slabiju spoljnu tražnju i posledice novih carinskih barijera, posebno onih koje su uvele Sjedinjene Američke Države. Najveća smanjenja prognoza zabeležena su u Zapadnom Balkanu, Centralnoj Evropi i baltičkim državama.
Glavna ekonomistkinja EBRD-a, Beata Javorčik, upozorava da su regioni u koje Banka ulaže ušli u fazu pojačane neizvesnosti i usporenog rasta, pozivajući na smanjenje trgovinskih tenzija i veću saradnju na međunarodnom nivou.
Rast u centralnoj Evropi i baltičkim zemljama sada se očekuje na nivou od 2,4% u 2025. i 2,7% u 2026. godini. Južnoevropske članice EU beleže slab rast – 1,6% u 2024. i tek 2,0% u 2025, dok se u 2026. predviđa rast od 2,4%. U Bugarskoj je nešto optimističnija prognoza zahvaljujući domaćoj tražnji.
U Ukrajini je prognoza rasta za 2025. smanjena na 3,3%, a razlog su slaba tražnja iz EU i napadi na energetsku infrastrukturu. Rast u Turskoj usporava na 2,8%, a u centralnoj Aziji na 5,5%. Inflacija u EBRD regionima ponovo raste – sa 5,3% u septembru 2024. na 6,1% u februaru 2025, podstaknuta fiskalnim popuštanjem i rastom plata.
Povećani izdaci za odbranu – koji su se skoro udvostručili od 2014. – takođe značajno oblikuju ekonomski ambijent. Izveštaj ukazuje da bi povećana tražnja za domaće proizvedenim vojnim proizvodima mogla da doprinese rastu BDP-a za 1 do 1,5% u zemljama poput Slovačke, Grčke, Hrvatske i Mađarske.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora