NavMenu

Nuklearna renesansa – Kina vodi trku, Rusija partner za Mesec, a gde je tu Srbija

Izvor: RTS Subota, 03.05.2025. 13:19
Komentari
Podeli
(Foto: FooTToo/shutterstock.com)
U svetu ne samo da se ubrzano grade novi reaktori i razvija atomska tehnologija, već nuklearke postaju mera moći. Kina sa Rusijom već razvija svemirski nuklearni program – planiraju da grade nuklearku na Mesecu.

U nuklearnoj tehnologiji i broju reaktora prednjače Sjedinjene Američke Države, Kina, Francuska i Rusija. Pored 430 aktivnih reaktora u svetu, trenutno je u izgradnji 60-ak novih. Čak polovina u Kini, koja je zaokružila čitav nuklearni lanac – od projektovanja, izgradnje i upravljanja.

- Kina je prošle godine u svetu otvorila 12 nuklearnih istraživačkih objekata i eksperimentalnih platformi. Pokrenuli su i projekte saradnje sa Tajlandom, Bangladešom, Mađarskom, Poljskom i Nigerijom u oblastima nuklearne medicine, nuklearne poljoprivrede i industrijskog zračenja - kaže Cao Šudong, potpredsednik Kineskog udruženja za nuklearnu energiju.


U Evropi se već realizuju desetine novih nuklearnih projekata. I u Nemačkoj, koja je pogasila reaktore, raste broj zagovornika da se neki vrate na mrežu. Poljska je sa Amerikancima potpisala sporazum za gradnju prve svoje nuklearke.

- Izgradnja neće dovesti samo do velike nuklearne elektrane, koja će obezbediti energiju za poljsku privredu u godinama koje dolaze, već je i početak višegodišnje zajedničke saradnje u ovoj oblasti. A mi ćemo graditi još takvih nuklearnih reaktora širom Evrope - navodi Kris Rajt, ministar energetike SAD.

Preliminarna studija primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe

Italija i Srbija ukinule su zabranu gradnje nuklearki. Ministarstvo energetike najavljuje da će do kraja maja francuska elektroprivreda predstaviti preliminarnu studiju primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe koju rade za potrebe Srbije, a koja treba da pokaže: optimalne nuklearne tehnologije i naučno-razvojnu analitiku u toj oblasti.

- Mi smo sada već ušli u prvu fazu nuklearnog programa, što znači da smo sada u situaciji da razmatramo primenu nuklearne energije i na kraju te prve faze ćemo doneti odluku o tome da li želimo da uđemo u nuklearni program, odnosno da li je nuklearna energija jedno od rešenja za naš energetski miks - rekla je Koviljka Stanković, predsednica Srpskog nuklearnog društva.

Srbija je okružena nuklearnim reaktorima i struka je saglasna – gradili nuklearku ili ne, za budućnost nam je neophodan kadar. Institut "Vinča" već priprema stipendiranje studenta u toj oblasti.

- Mi kasnimo, a možemo da uradimo nešto što ništa ne košta da zajedno sa Direktoratom za nuklearnu bezbednost spremimo legislativu i administrativne stvari i da napravimo plan edukacije koji će u Srbiji trajati tri do pet godina - kaže Slavko Dimović, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča".

Međunarodna agencija za energetiku procenjuje – po proizvodnji nuklearne energije 2025. biće rekordna, a nuklearne investicije do kraja decenije će se udvostručiti. A to znači – godišnja ulaganja od 120 milijardi dolara.

Fotografije:
Opis:
Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao istraživački centar za realizaciju nuklearnog programa SFR Jugoslavije.

Oblasti istraživanja su: fizika, hemija, biologija, energetika, zaštita od zračenja i zaštita životne sredine, zdravlje i životna sredina, nauka sa akceleratorima, nauka o materijalima. Sve ove oblasti pripadaju grupi prirodnih i tehničkih nauka. Zbog multidisciplinarnosti rada u institutu, on je sposoban da odgovori na glavne strateške pravce istraživanja koji su postavljeni na nivou države: novi materijali i nanonauke, energetika, biomedicina i zaštita životne sredine.

Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao naučni centar za istraživanje najsavremenijih tema u osnovnim prirodnim naukama — fizici, hemiji i biologiji. Zapravo, baš tim redom. Zadatak da osnuje institut dobio je profesor Pavle Savić, fizikohemičar, koji je pozvan nazad u Jugoslaviju iz Instituta za fizičke probleme u Moskvi, gde je radio u laboratorijama akademika, kasnije Nobelovca, Pjotra Leonidoviča Kapice od poslednje godine Drugog svetskog rata.

Izgradnji Instituta za ispitivanje materija, kako ga je zvao, odnosno Instituta za fiziku, kako je kasnije glasio zvanični naziv, Pavle Savić je posvetio sve svoje snage, volju i predanost. Uz njega je učestvovalo nekoliko kolega entuzijasta, ali je sve bitnije poslove uradio upravo on sam. Zna se, recimo, da je većinu početnih laboratorija (za fiziku, hemiju i biologiju) sam projektovao i nadgledao izgradnju, tako što je boravio u blizini gradilišta, na seoskom imanju i spavao na slami u ambaru. Kasnije je koordinisao opremanje instituta instrumentima za naučna istraživanja, koje je dobrim delom uspeo da dobije iz inostranstva na račun ratnih reparacija.

Okupio je u Institutu tadašnju mladu naučnu elitu Jugoslavije, uglavnom od stručnjaka entuzijasta koji su tek završili školovanje. Radila su se istraživanja koja su definitivno dala prepoznatljiv doprinos početku takozvane „nuklearne ere” u svetu.

U prvo vreme najviše su bila zastupljena istraživanja iz fizike i hemije, a nakon par godina institutu se pridružuje i Dušan Kanazir, koji otpočinje razvoj bioloških disciplina, pre svega u vezi sa efektima radioaktivnog zračenja. I Kanazir i Savić kasnije su bili predsednici Srpske akademije nauka i umetnosti.

Ubrzo nakon početka, institutu je bila namenjena realizacija državnog nuklearnog programa istraživanja, koji je okončan 1968. godine. Od te godine institut nastavlja istraživanja u okviru mešovitog (ne samo nuklearnog) koncepta. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.