Kako proporcije krova utiču na energetsku efikasnost?
Ilustracija (Foto: Ivana Vuksa)
S obzirom da je Bejan svetski priznati stručnjak za termodinamiku i procese prenosa toplote, odlučio je da tu pojavu detaljno analizira koristeći naučne metode, a u ovome mu je pomogao kolega Pezhman Mardanpour sa Univerziteta Florida International.
Istražili su kako oblik krova utiče na zadržavanje toplote unutar zgrade. Njihova zajednička studija objavljena je u naučnom časopisu International Communications in Heat and Mass Transfer.
Bejan je pojasnio da vazdušni džepovi predstavljaju odlične termoizolatore, a da tavanski prostor, bez obzira na oblik, funkcioniše upravo kao jedan vazdušni džep. U vremenima kada je ušteda energije bila pitanje opstanka, a ne moderne ekološke svesti, ovakva rešenja su bila od ključnog značaja.
Kroz matematičke proračune, dvojica istraživača su uporedila dva geometrijska oblika krova: klasični trouglasti i konusni oblik. Zaključili su da visina vrha krova značajno utiče na kretanje vazduha unutar tavanskog prostora.
Kada je vrh niži od jednog metra, vazduh struji mirno i ravnomerno, slično vodi koja se sliva niz strane lavaboa. Međutim, kada je vrh viši od tog praga, protok postaje turbulentan i nepredvidiv poput dima na vetru, što dovodi do većih gubitaka toplote.
Na osnovu tih saznanja, autori preporučuju sledeće proporcije za energetski efikasne krovove: ako je visina krova manja od jednog metra, širina krova treba da bude tri do četiri puta veća od visine. U slučajevima kada krovni vrh prelazi tu visinu, idealan odnos visine i širine je 1:1, odnosno treba koristiti oblik jednakostraničnog trougla.
Ono što je posebno zanimljivo jeste da su upravo ovakvi odnosi česti kod tradicionalnih kuća širom sveta, uključujući i one koje je Bejan posmatrao u južnoj Italiji.
On je istakao da, iako tadašnji graditelji verovatno nisu poznavali principe termodinamike, empirijska iskustva su ih vodila ka efikasnim rešenjima. Moguće je da su jednostavno primećivali da je komšijin dom topliji, pa su prekopirali oblik njegovog krova.
Profesor Bejan smatra da i današnje arhitekte mogu izvući pouku iz ovih saznanja. Iako je moderna gradnja sve više usmerena ka uštedi energije, često se zanemaruje fizička forma samog objekta. Po njegovom mišljenju, razmatranje oblika zgrada moglo bi dovesti do dodatnih poboljšanja u energetskoj efikasnosti.
Tagovi:
Duke univerzitet
Univerzitet Florida International
Adrian Bejan
Pezhman Mardanpour
Benevent
Napulj
International Communications in Heat and Mass Transfer
termoizolatori
termodinamika
proporcije za energetski efikasne krovove
energetski efikasni krovovi
proporcije krova i energetska efikasnost
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora