NavMenu

Da li je Prokop korak bliže pristupnim vezama iz pravca autoputa - Raspisan novi tender za tehničku kontrolu dokumentacije za ovaj projekat

Izvor: eKapija Subota, 19.04.2025. 11:11
Komentari
Podeli
(Foto: Dejan Aleksić)
Jedan od razloga zašto je kompleks centralne železničke stanice Beograd centar (Prokop) i dalje nedovršen, jesu nedostajuće pristupne saobraćajnice iz pravca autoputa. Njihova izgradnja godinama se najavljuje, ali konkretni koraci u tom smeru vrlo su spori. Jedan je ponovo načinjen, posle ranijih neuspešnih, a reč je o novom tenderu koji su raspisali Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda i gradski Sekretarijat za komunalne i stambene poslove, a koji se tiče tehničke kontrole tehničke dokumentacije za izgradnju saobraćajnica za pristup Prokopu sa donje strane.

Tehnička dokumentacija za ove saobraćajnice, podsetimo, bila je podeljena u dve etape. Prva je podrazumevala projektovanje saobraćajnice sa infarstrukturom za pristup železničkoj stanici sa autoputa, sa kružnim raskrsnicama - kompletna rekonstrukcija petlje Žaba (tri kružne raskrsnice), BUS okretnica (Ulica 85) i denivelisane rampe (Ulica 93 i deo Prokopačke ulice) koje vode na donji stanični trg železničke stanice Prokop. Druga etapa je obuhvatila nastavak ulice Prokopačke do ulice Gučevske, kao i ulicu Labsku od kružne raskrsnice do Gučevske ulice.

Kada je raspisivan tender za izradu tehničke dokumentacije njime je tada bilo zatraženo da se iz pravca Novog Beograda buduća saobraćajnica predvidi tako što će se postojeća izlivna traka autoputa zadržati, a na poziciji postojeće trokrake raskrsnice na koti autoputa, da se isplanira kružna raskrsnica, preko koje se saobraćaj uvodi u drugu planiranu kružnu raskrsnicu, kojom se obezbeđuje pristup kompleksu BIP-a, BUS terminalu, Ulici 93 i Prokopačkoj ulici. Zatraženo je tada i da se tehničkom dokumentacijom predvidi da se iz pravca Niša saobraćajni tokovi usmeravaju preko trokrake raskrsnice u nivou autoputa, levim skretanjem u denivelisani prolaz ispod autoputa i dalje ka predmetnom području.

Podsetimo, izgradnja prvog dela pristupnih veza Prokopu, onih iz pravca Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića, završena je početkom leta 2017, kada su one postale i do danas ostale glavni prilaz kompleksu ove železničke stanice. Otada do danas, u više navrata nadležni u gradu i državi najavljivali su skori početak izgradnje i pristupnih veza iz pravca autoputa. Čak je početkom 2021. ovaj projekat država uvrstila na listu kapitalnih prioritetnih projekata, ali većih pomaka nije bilo. Kao jedan od problema koji se godinama unazad isticao, kada je reč o izgradnji ovih pristupnih veza, navođena je eskproprijacija parcela u zoni Maleškog brda.

Prema ranijim najavama i planovima, kada konačno budu završene pristupne veze iz pravca autoputa, sadašnji, gornji ulaz kod železničke stanice će ostati, ali će glavni ulaz biti sa donje strane, odnosno strane iz pravca autoputa.

Ponude na tender za tehničku kontrolu dokumentacije mogu dostaviti do 9. maja.

Više detalja može se naći OVDE.

D. Aleksić
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Železnička stanica Beograd–centar („Prokop“) je železnička stanica u Beogradu, u okviru Beogradskog železničkog čvora. Nalazi se neposredno uz Bulevar Franš d'Eperea (deo koridora 10), u prokopu između ovog pravca, Bulevara kn. Aleksandra Karađorđevića i Bulevara Vojvode Putnika podno Topčiderskog brda.

Kada se 1970-ih godina, za vreme mandata gradonačelnika Branka Pešića, počelo sa izgradnjom Beogradskog železničkog čvora, predviđeno je izmeštanje Glavne železničke stanice sa današnje pozicije čeone stanice na Savskom trgu u prolaznu stanicu u Prokopu, na glavnom železničkom koridoru.

Planovi za novu glavnu železničku stanicu predvideli su propusnu moć od deset hiljada putnika po času. Projekat nove železničke stanice bio je bez uzora u tadašnjoj arhitekturi i izazvao velike podele u javnosti.

Na čelu tima koji je uradio projekat stanice bio je profesor Mihailo Maletin. Projekat je završen 1974., izgradnja je započela 8. oktobra 1977, sa planiranim rokom izgradnje od 18 meseci, pri čemu bi prvi voz kroz stanicu prošao na Dan rada, 1. maja 1979...... (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.