NavMenu

Građani Srbije prošle godine na internet kupovinu potrošili 162,3 milijarde dinara

Izvor: Biznis.rs Nedelja, 30.03.2025. 14:20
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Rido/shutterstock.com)Ilustracija
U Srbiji je u prethodnom periodu zabeleženo povećanje broja internet kupovina, što je dovelo do rekordnog broja od 82,4 miliona kupovina obavljenih u 2024. godini. To znači da je u proseku svakog dana prošle godine izvršeno više od 225.000 kupovina, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).

- Dinarske kupovine u 2024. godini beleže rast od 39,6 odsto u odnosu na 2023, pri čemu je vrednost pomenutih kupovina uvećana za 41,9 odsto. Posmatrano apsolutno, takvih transakcija je u 2024. bilo 56,5 miliona, u vrednosti od 162,3 milijarde dinara - navodi centralna banka.

Prošle godine zabeleženo je povećanje od 39,2 odsto u odnosu na 2023, kada je izvršeno 59,2 miliona internet kupovina, a u odnosu na pre pet godina povećanje iznosi 288,5 odsto (3,9 puta). Tako je u 2020. godinu bilo izvršeno 21,2 miliona kupovina.

Od ukupnog broja internet kupovina u 2024. godini, više od dve trećine (68,5 odsto) realizovano je u domaćoj valuti, dok je među ostalima značajan udeo evra – 20,0 odsto, američkog dolara – 9,6 odsto, britanske funte – 0,3 procenta i švajcarskog franka – 0,1 odsto. Na ostale valute odnosi se 1,6 odsto ukupnog broja internet kupovina.

Porastao i broj domaćih internet prodavnica

Kako pokazuju podaci Narodne banke Srbije, na kraju 2024. godine broj domaćih internet prodavnica porastao je na 4.726, što je za 17,9 odsto više nego na kraju 2023. godine, a za 134,8 odsto više nego pre pet godina (na kraju 2020). Povećanje broja internet prodavnica uslovilo je i povećanje broja internet kupovina u Srbiji.

Kada je reč o stranim internet prodavnicama, u odnosu na 2023. godinu povećan je broj kupovina u evrima za 56,6 odsto (16,5 miliona kupovina u odnosu na 10,5 miliona kupovina), dok je njihova vrednost veća za 40,5 odsto (735,2 miliona evra u odnosu na 523,2 miliona).

Kupovine u američkim dolarima na internetu beleže manji rast u odnosu na dinar i evro, i to povećanje iznosi 10,4 odsto (7,9 miliona plaćanja u odnosu na 7,2 miliona), dok je njihova vrednost veća za 24,4 odsto (217,4 miliona dolara u odnosu na 174,7 miliona) u odnosu na 2023. godinu.

- Napominjemo da prikupljeni podaci koje pružaoci platnih usluga dostavljaju Narodnoj banci Srbije ne obuhvataju kupovine plaćene pouzećem robe - navode u ovoj instituciji.

Rastu doprinela edukacija, ali i dolazak globalne Temu platforme
Rast internet kupovina u Srbiji nije slučajan, kaže u razgovoru za Biznis.rs izvršni direktor Ecommerce asocijacije Srbije Ivan Tanasković.

- Istorijski gledano, od 2013. godine kada je NBS počela da prati ovu statistiku broj online kartičnih transakcija u Srbiji redovno raste između 20 i 40 odsto na godišnjem nivou. Takođe, kontinuirani rad na edukaciji tržišta, ozbiljna ulaganja tradicionalnih retail kompanija u digitalne kanale prodaje, rast marketplace platformi, kao i edukativne inicijative Ecommerce asocijacije Srbije direktno su doprineli ovom izuzetnom rezultatu - navodi.

On smatra da ne treba zanemariti ni značaj projekata poput nacionalne inicijative "Bolji način", kao i ulazak globalne ecommerce platforme Temu, koji su dodatno podstakli razvoj i poverenje potrošača kako u elektronsku trgovinu, tako i u korišćenje kartica za online plaćanja.

Podatak da je od ukupnog broja internet kupovina čak 68,5 odsto obavljeno u domaćoj valuti, potvrđuje činjenicu da su domaći online kupci u velikoj meri okrenuti lokalnim trgovcima i domaćem tržištu, ocenjuje Tanasković.

- Ovaj trend je prisutan od 2020. godine, od kada su prvi put plaćanja u dinarima premašila transakcije obavljene u svim ostalim valutama zajedno - dodaje on.

Tanasković ukazuje da, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), građani Srbije preko interneta najviše kupuju odeću i obuću (čak 69,8 odsto online kupaca), sportsku opremu (28,5 odsto), nameštaj i opremu za kuću (18,3 odsto), dostavu hrane iz restorana (18,3 odsto), kao i kozmetiku i proizvode za lepotu (14 odsto).

- Podaci jasno govore o tome da su potrošači stekli poverenje u domaće internet trgovine, kao i da se online kupovina sada koristi za širok spektar proizvoda i usluga, od mode do namirnica i nameštaja - kaže.

Kupci najčešće odustaju zbog potrage za boljom cenom i negativnih recenzija

Na pitanje na šta se kupci u Srbiji najviše žale kada je reč o online kupovini, Tanasković ukazuje na rezultate "Istraživanja tržišta internet trgovine u Republici Srbiji 2023/2024", koje pokazuje da kupci u našoj zemlji najčešće odustaju od kupovine zbog potrage za boljom cenom – čak 82 odsto ispitanika navodi ovo kao razlog, ali i zbog negativnih recenzija webshop-a (77 odsto).

Među razlozima za odustanak od kupovine navode se i nedovoljne ili skrivene informacije o dostavi i povratu robe (48,1 odsto), kao i komplikovane web stranice gde teško pronalaze željene proizvode (44,6 odsto ispitanika).

Takođe, među ključnim faktorima koji utiču na odluku o kupovini putem interneta izdvajaju se cena proizvoda (72 odsto), veliki izbor (66,9 odsto), besplatna isporuka (63,8), jednostavan proces kupovine (46,8 odsto) i mogućnost biranja načina dostave (47,1 odsto).

- Navedene činjenice jasno pokazuju da se najveći izazovi nalaze upravo u segmentu jasnoće informacija, transparentnosti cena, dostave, kao i celokupnog korisničkog iskustva koje mora biti jednostavno i brzo - zaključuje izvršni direktor Ecommerce asocijacije Srbije Ivan Tanasković.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.