Prostorni plan Crne Gore uskoro pred poslanicima

Poslanici su izglasali Predlog zakona o izgradnji objekata, čime se i zvanično vraća građevinska dozvola kao glavna saglasnost države ili opštine za gradnju nekog objekta. Usvojen je i Predlog zakona o uređenju prostora.

Državna sekretarka Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Marina Izgarević, u uvodnim riječima tokom gostovanja u emisiji "Okvir" na TVCG istakla je da se decentralizacija poslova uređenja prostora odnosi na planiranje na državnom i lokalnom nivou, kao što je bilo u zakonskim rješenjima do 2017. godine, dok se decentralizacija poslova izgradnje odnosi na izdavanje građevinskih dozvola, upotrebnih dozvola i tehnički prijem od jedinica lokalne samouprave do 3.000 kvadrata, a preko 3.000 kvadrata ingerencija je u nadležnosti ministarstva.

Politička direktorka i poslanica GP URA, bivša ministarka Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ana Novaković Đurović, istakla je da je ponosna što je 43. Vlada izradila četiri zakonska teksta, suštinski Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata.

- Važno je da istaknem da 2017. godine nije bilo poslanika/ce koji nijesu bili kritični prema rješenju iz 2017. godine, ali se čekalo do 2022. godine da neko nešto uradi, i meni je drago što smo to bili mi. Mi smo obećali da ono što je bio najveći problem na terenu, a to je suštinski centralizovano upravljanje, da zaista pomjerimo i da tu granicu uskog centralizovanog upravljanja, koje je bilo skoncentrisano u Ministarstvu prostornog planiranja, decentralizujemo. Dakle, da vratimo opštinama nadležnosti za koje su se zalagale, da one mogu upravljati prostorom i da mogu donositi planska dokumenta - pojasnila je Novaković Đurović.

Predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu i prostorno planiranje, Dejan Đurović, kazao je da je zadovoljan radom Odbora u posljednje četiri godine.

- Mi smo 2021. godine naišli na zakon iz 2017. godine, koji je doveo do haosa u urbanizmu, enormne divlje gradnje, i već 2021. godine složili smo se da ovaj zakon treba podijeliti - pojasnio je Đurović.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, kazao je da zakonsko rješenje, koje je stupilo na snagu, predstavlja pomak u dijelu decentralizacije.

- Dobro je da se stvari pomjeraju sa mrtve tačke, da idemo ka decentralizaciji - kazao je on.

Međutim, kaže Raičević, nije se došlo do onog obima koji se očekivao.

- Postoji jako puno otvorenih pitanja, dobro je da smo krenuli, ali nije dobro što ovaj period i priliku nijesmo iskoristili da iskoračimo još više - poručio je Raičević.

Ingerencija je, kaže Raičević, i dalje na centralnom nivou, i to nije dobro.

- Na kraju krajeva, ti kontrolni mehanizmi koji su i dalje na snazi i u ovom zakonskom rješenju dovode do toga da smo započeli proces decentralizacije, ali nije na onom zadovoljavajućem nivou - naglasio je Raičević.

Novaković Đurović podsjetila je da su zakoni bili spremni 2023. godine, a da su usvojeni 2025. godine, te da je realno pitanje šta je 44. Vlada radila preko 12 mjeseci, jer su intervencije koje je uradila bile minimalne i urađene su u jednom danu.

Upitala je zašto je neko produžavao rok još godinu dana, jer sve to uslovljava i kašnjenje u nastavku rada na prostornom planu, koji je, kako je kazala, u fazi nacrta.

Izgarević je odgovorila na izlaganje Novaković Đurović i kazala da prostorni plan Crne Gore nije u fazi koncepta niti u fazi nacrta, već u fazi predloga i da će vrlo brzo biti upućen ka parlamentu na donošenje.

Arhitekta Borislav Vukićević kazao je da struka nije bila sposobna da donese plan generalne regulacije po zakonu iz 2017. godine.

- Nema ga, i u jednom momentu se odustalo od tog plana. Nismo sposobni da planiramo - poručio je Vukićević.

Izradi zakona je, kaže Vukićević, morala prethoditi neka vrlo ozbiljna studija.

- Trebalo je ozbiljno da se razmotri šta ne valja i koji su nam kapaciteti - istakao je on.