NavMenu

Klimatske promene i niske otkupne cene uništavaju tržište meda

Izvor: RTS Ponedeljak, 10.02.2025. 10:41
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/PeaceBuddha)Ilustracija
Promena klime, niža otkupna cena meda, veliki broj falsifikata na tržištu. Sve su to problemi s kojima se pčelari bore. Neki uspevaju da se održe, ali mnogi odustaju od proizvodnje. Pa je i na Sajmu meda u Beogradu, svake godine sve manje izlagača.

Falsifikovani med je nekada bio retkost. Sada dominira na tržištu. Za potrošače je poražavajući podatak da je tek u svakoj trećoj tegli pravi med. I to su podaci na svetskom nivou. Koji je med pravi, a koji veštački, ni stručnjaci ne mogu lako da procene, već samo uz laboratorijske analize.

- Nećete verovati da su ovi koji rade falsifikate kao čarobnjaci, prevare profesore koji se više od 30 godina bave pčelarstvom i medom kao što sam ja. Ja sam jednom prilikom u inostranstvu imao prilike da me čovek pita koji je to med, ja sam rekao koji je, a on kaže, profesore, to je čist falsifikat - rekao je predsednik Srpskog društva za testiranje kvaliteta meda prof. dr Slađan Rašić.


Pčelari se žale na nisku otkupnu cenu

Pre pet godina za kilogram meda otkupna cena je bila 7 EUR, sada 3 EUR. I tu su opet u prednosti proizvođači falsifikata.

- Koriste se razne melase ili bombon sirupi, neki proizvodi koji u nabavci koštaju 50 do 100 dinara, a ovamo izađu na tržište sa 400 do 500 dinara i onda mi nikada ne možemo da budemo konkurentni - objasnio je pčelar iz Vlasotinca Zoran Krstić.

Pčelari kažu da tegla prirodnog meda ne sme da košta manje od hiljadu dinara. U protivnom, proizvodnja se ne isplati.

- Poznajemo mnogo pčelara, posebno moj otac koji je dosta pčelara opčelario, ali nažalost veliki broj njih je posle nekoliko godina odustao, jer je teško naći svoju računicu u svemu tome - rekao je pčelar sa Sokolskih planina Đorđe Radovanović.


Kako naći pravi med?

Potrošači se pitaju kako pronaći pravi med, kad falsifikatori mogu da prevare i stručnjake. Rešenje je u tradiciji i poverenju. Milojkovići sa Homoljskih planina imaju 600 košnica i med prave više od pola veka.

- Imamo mušterije u Beogradu, Novom Sadu, šaljemo med pouzećem. Prodajemo matični mleč, propolis, bagremov, livadski, šumski, lipov med, selimo košnice - kaže Svetlana Milojković iz sela Kamenovo, Homolje.

Osim što nam daju med, pčele su i najznačajniji biljni oprašivači. Iako je još Ajnštajn govorio da kada bi pčele nestale, za četiri godine ne bi bilo života na Zemlji, ljudi ih vrlo često nemarom i hemikalijama ubijaju.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.