Ekološka udruženja u Srbiji: Novi Zakon o zaštiti vazduha ne otklanja suštinske uzroke zagađenja, a proces izrade zakona je nezakonit i diskriminatoran
Izvor: eKapija
Sreda, 05.02.2025.
11:58
Sreda, 05.02.2025.
11:58
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Foto-Rabe)
Javna rasprava povodom Nacrta zakona o zaštiti vazduha, koju je počev od 15. januara oglasilo Ministarstvo zaštite životne sredine, zvanično je završena pre dva dana, a tim povodom je 15 stručnih i civilnih udruženja koja se zalažu za zaštitu životne sredine objavilo zajedničko saopštenje u kojem navode da "novi zakon o zaštiti vazduha ne otklanja suštinske uzroke zagađenja, a da je proces izrade zakona nezakonit i diskriminatoran".
Prema njihovom zajedničkom saopštenju, udruženja izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog nedovoljne transparentnosti i ograničene mogućnosti javnosti i stručnih aktera da učestvuju u procesu izrade novog Zakona o zaštiti vazduha.
- Uprkos njegovom značaju za zdravlje i kvalitet života građana Srbije, proces donošenja zakona nije sproveden u skladu sa važećim propisima, dok predložene izmene ne rešavaju ključne probleme u oblasti monitoringa kvaliteta vazduha, pravovremenog reagovanja na incidente, nadzora i sankcionisanja zagađivača - navodi se u zajedničkom saopštenju koji su pitpisali Beogradska otvorena škola, Centar za unapređenje životne sredine, Društvo mladih istraživača, Inženjeri zaštite životne sredine, Kraljevački razvojni centar, Ministarstvo prostora iz Beograda, Mladi istraživači Srbije, Lokalni odgovor, Nacionalna ekološka asocijacija, Novi put, Regionalna asocijacija vlsnika privatnih šuma Omorika, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu, RES fondacija, Tim 42 i Zeleni talas.
Kratak rok za javnu raspravu
Oni navode da je javna rasprava o Nacrtu zakona, započeta 15. januara, organizovana uz poštovanje minimalnih standarda za uključivanje javnosti.
- Imajući u vidu ozbiljnost problema zagađenja vazduha u Srbiji, smatramo da period od 20 dana nije dovoljan za sveobuhvatnu analizu i diskusiju o predloženim rešenjima i da organizovanje samo jedne, hibridne javne prezentacije u Beogradu nije dovoljno. Prema poslednjem izveštaju o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji, pripremljenom od strane Agencije za zaštitu životne sredine, vazduh je prekomerno zagađen u više od 20 gradova i opština širom Srbije, dok je prezentacija organizovana samo u Beogradu - kažu ova udruženja u svom saopštenju.
Nepravilnosti u vođenju procesa
Prema njihovim rečima, proces izrade Nacrta zakona započet je u februaru prošle godine, a u Radnoj grupi za njegovu izradu mesta su dobile samo dve organizacije civilnog društva, izabrane putem konkursa sa uslovima koji su, kako navode, unapred isključili pojedina udruženja s dokazanom ekspertizom i dugogodišnjim doprinosom u borbi za čist vazduh. Na taj način, dodaju, već u početnoj fazi izrade zakona, zainteresovana javnost bila je faktički isključena iz procesa.
- Dodatnu konfuziju izazvalo je i sprovođenje ranog javnog uvida, i to samo za deo Nacrta zakona u novembru 2024. godine. Do sada se nikada nije dogodilo da se konsultacije organizuju o delu zakona, dok se praksa javnog uvida primenjuje isključivo na dokumente prostornog i urbanističkog planiranja. Proces konsultacija, kakav je predviđen u pripremi ovako značajnog propisa, sproveden je suprotno propisima, a Ministarstvo zaštite životne sredine nije izradilo analizu efekata propisa, dok polazne osnove ne sadrže minimalne elemente propisane zakonom. Bilo je potrebno utvrditi i obrazložiti probleme koji su doveli do postojećeg stanja, kako bi se iz takve analize izvukli odgovarajući zaključci, a potom pretočili u zakonska rešenja koja će doprineti otklanjanju problema. Iz analize koje je priložena uz Nacrt zakona ne može se zaključiti šta su uzroci problema već su samo površno objašnjene posledice, bez utvrđivanja uzročno-posledične veze - navode udruženja.
Oni kažu da, uprkos novom zakonskom okviru, neka od najvažnijih pitanja u oblasti zaštite vazduha i dalje ostaju nerešena. To je, pre svega, lokalni monitoring kvaliteta vazduha jer predloženi Nacrt zakona i dalje omogućava lokalnim samoupravama da samostalno uspostavljaju mreže za monitoring u skladu sa sopstvenim mogućnostima, što znači da neće biti obavezujućeg, sveobuhvatnog i kontinuiranog praćenja svih zagađujućih materija u vazduhu.
Drugi problem koji ističu su merenja posebne namene u hitnim situacijama.
- Novi zakon predviđa rok od čak pet dana za nadležne organe da odluče da li će pokrenuti merenja posebne namene u slučaju ekoloških incidenata, poput požara na deponijama, a proces odlučivanja nepotrebno komplikuje. U praksi, to znači da merenje može biti sprovedeno tek nakon što se eliminiše izvor zagađenja, kada su koncentracije zagađujućih materija već vraćene u dozvoljene granice - kažu Udruženja.
Prema njihovom mišljenju, sporno je i predloženo je brisanje odredaba koje definišu nacionalni plan za smanjenje emisija, koji je ključni instrument za smanjenje zagađenja iz termoelektrana. Ovaj predlog je naročito problematičan, kako kažu, imajući u vidu da termoelektrane Elektroprivrede Srbije već sedam godina emituju četiri do šest puta više sumpor-dioksida od dozvoljenog čime ugrožavaju zdravlje građana.
- Propuštena je i prilika da se propišu šira ovlašćenja inspekcije koja će joj omogućiti efikasno i preventivno delovanje. U praksi, inspekcija često propušta da sprovede aktivnosti ukazujući da nema nadležnosti da deluje u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha. Isto tako, ni represivni mehanizmi koji bi trebalo da se ogledaju u strožim kaznama za zagađivače ne predviđaju sankcije za svako kršenje obaveze ni od strane operatera, a još manje od strane odgovornih lica u državnim organima. To znači da će se veliki broj obaveza koji imaju operateri i nadležni organi svesti samo na njihovu "dobru volju", jer sankcija za nepostupanje nema - dodaju Udruženja.
Prema njihovim rečima, sporno je i uklanjanje pojma "zainteresovana javnost iz novog zakona. Oni smatraju da je građanima Srbije potreban zakon koji efikasno rešava probleme zagađenja vazduha, a ne zakon koji samo formalno zadovoljava zahteve za usklađivanjem sa EU zakonodavstvom.
- Evropska unija je 2024. usvojila novu Direktivu o kvalitetu vazduha, a Ministarstvo zaštite životne sredine tek sada pred javnost stavlja novi zakon kojim se tek delimično obezbeđuje usklađenost sa Direktivom iz 2008. godine. Podaci o zagađenju i efektima po zdravlje ljudi dovoljno govore o tome šta je urađeno u prethodnih 16 godina - zaključuje se u zajedničkom saopštenju.
D. S. G.
Firme:
Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije
Agencija za zaštitu životne sredine Beograd
Beogradska otvorena škola
Centar za unapređenje životne sredine Beograd
DRUŠTVO MLADIH ISTRAŽIVAČA BOR
Inženjeri zaštite životne sredine Novi Sad
Mladi istraživači Srbije
Nacionalna Ekološka Asocijacija
RERI
Elektroprivreda Srbije ad Beograd
RES FONDACIJA
Regionalna asocijacija vlasnika privatnih šuma Omorika
Tagovi:
Kraljevački razvojni centar
Ministarstvo prostora
Lokalni odgovor
Novi put
Tim 42
Zeleni talas
Zakon o zaštiti vazduha
zagađenje vazduha
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora