Ove godine će proizvodnja nuklearne energije u svetu biti rekordna - Šta Srbija na tom polju prvo treba da uradi
Ilustracija (Foto: PIxabay.com/wostemme)
U svetu je aktivno više od 420 nuklearki i ove godine proizvodnja nuklearne energije biće rekordna. To ukazuje najnoviji izveštaj Međunarodne agencija za energetiku u kojem se savetuje da do kraja decenije nuklarne investicije treba duplirati jer potrošnja struje raste.
Naučni saradnik u Institutu "Nikola Tesla" Đorđe Lazarević rekao je za RTS da će usled rastućih potreba za čistom energijom, nuklearna energija kao provereno čisti izvor energije biti sve više razmatrana i uvođena u zemljama gde je to moguće.
- U prilog tome govori činjenica da se sve više koriste električni automobili, veštačka inteligencija, data centri, tj. da je potražnja za energijom sve veća i veća, a u narednoj deceniji biće veća nego ikad pre, tako da će nuklearna energija imati šansu da poveća procenat učešća u dobijanju električne energije - objašnjava Lazarević.
Ekspanzija ulaganja u izgradnju reaktora
Ulaganje u izgradnju novih reaktora je u ekspanziji. Više od 40 zemalja planira da proširi nuklearne kapacitete, a trenutno se grade 63 nova reaktora, najviše u Kini, Americi, ali i u Evropi.
Govoreći o izazovima, Lazarević kaže da, kada su u pitanju velike elektrane nove generacije, na Zapadu su često probijani rokovi za njihovu izgradnju, ali i projektovana cena izgradnje – to je ključni izazov da se u budućnosti problem prevaziđe.
Kada su u pitanju mali modularni reaktori, izazov je da se konačno sa koncepta projekata pređe na izgradnju malih modularnih reaktora, koji će biti primamljiviji jer su manja početna ulaganja, i svešće se na privatne investitiore.
Prema njegovim rečima, velike tradicionalne elektrane su naša realnost, one se grade i uvode u pogon.
Male modularne elektrane
Svet se sve više okreće malim modularnim elektranama, zato što su manja kapitalna ulaganja, podvlači naučni saradnik u Institutu "Nikola Tesla".
- Kada se projektuje njihova cena po jedinici proizvedne energije, ona nije konkurentna sa onom koja bi se dobila velikom elektranom, pogotovu za prve elektrane koje bi se gradile. Tek kada krenu u masovnu proizvodnju, moći će da budu konkurentne velikim, ali teško će dostići nivo konkurentnosti. Međutim, njihova mogućnost lakšeg uparivanja sa obnovljivim izvorima energije je jedan od razloga što mogu postići na drugi način konkurentnost sa velikim tradicionalnim nuklearnim elektranama - objasnio je Lazarević.
Partnerstva za nove nuklearne investicije
Uspostavljanje veza između država koje imaju svoje nuklearne tehnologije i onih koje bi da prošire svoje programe ili da uvedu nuklearne elektrane se radi na globalnom nivou. I to je pozitivno, pogotovo kada su u pitanju novi projekti gde zemlja može da se priključi u fazi razvoja i da stekne znanja koja bi sutra mogla da primeni prilikom implementacije reaktora, kaže Lazarević.
On kaže da partnerstva postoje na zapadu - to su partnerstva sa SAD, imaju ih i Rumunija, Poljska, Češka, Slovačka, Bugarska, zatim sa jednom od kanadskih firmi.
Mađari grade tradicionalne nove blokove elektrane sa Rusima, a postigli su sporazum o strateškoj saradnji sa Velikom Britanijom.
Lazarević kaže da Japan je tehnološki razvijena zemlja i 90 posto svojih energetskih potreba zadovoljava iz uvoza. Prinuđeni su da traže alternativne izvore, pa je tu i nuklearna energija.
- Oni su 2011. godine dobijali 30 posto električne energije iz nuklearki, da bi se zbog nesreće na Fukušimi danas taj procenat sveo na 7 do 8 procenata. Njihov cilj je da do 2030. povećaju učešće nuklearne energije u dobijanju električne na 20 do 22 posto, a pre 2011. taj cilj je bio na 50 odsto - navodi Lazarević.
Smatra da su naučili mnogo iz nesreće koja im se dogodila, ali ne odustaju. Preuzeli su brojne mere da bi u budućnosti zadovoljili glavni princip kada su u pitanju nuklearke, energetska bezbednost, sigurnost, efikasnost i zaštita životne sredine.
Našoj zemlji potrebno je da razvija nuklearnu nauku da bi u budućnosti razmatrala samo uvođenje nuklearne energije, napominje Lazarević.
- S obzirom na sve veće potrebe za energijom, a sa smanjenim rezervama uglja u zemlji, sigurno da nuklearna energija, odnosno elektrana, može da bude jedna od opcija za zadovoljavanje nacionalnih potreba za električnom energijom, kao i toplotnom energijom - zaključio je Lazarević.
Tagovi:
Institut Nikola Tesla
Međunarodna agencija za energetiku
Đorđe Lazarević
nuklearne elektrane
nuklearke
nuklearna energija
nuklearna nauka
čista energija
nuklearni reaktori
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora