NavMenu

Otvoren šesti međunarodni sajam voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva - Agro Belgrade 2025

Izvor: Promo Petak, 31.01.2025. 12:22
Komentari
Podeli
Šesti međunarodni sajam voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva Agro Belgrade 2025, otvoren je danas na Beogradskom sajmu i trajaće do subote, 1. februara. Agro Belgrade još jednom potvrđuje svoj status vodeće sajamsko-konferencijske manifestacije u regionu, pružajući učesnicima jedinstvenu priliku za poslovno povezivanje, razmenu znanja i predstavljanje najnovijih dostignuća u industriji.

Na sajmu učestvuje više od 500 izlagača iz Srbije i regiona, uključujući proizvođače svežeg, smrznutog i prerađenog voća, povrća i grožđa, distributere, predstavnike maloprodajnih lanaca, proizvođače poljoprivredne mehanizacije i opreme, rasadnike, semenske i hemijske kuće, kao i druge kompanije i stručnjake iz ove industrije.

Agro Belgrade 2025 se organizuje uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, Sekretarijata za poljoprivredu grada Beograda i Privredne komore Srbije, dok je prijatelj sajma kompanija Budimka.

Istakavši da je Srbija širom sveta prepoznata kao zemlja voća, te da su malina, jabuka i šljiva simboli našeg kvaliteta, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr Aleksandar Martinović poručio je da je, osim uspeha u primarnoj proizvodnji, prioritet države je da se kroz preradu doda vrednost proizvodima, čime se stvaraju inovativni i konkurentni izvozni artikli.

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja da ulaže u jačanje poljoprivredno prehrambenog sektora, pružajući podršku učesnicima u svim karikama ovog vrednosnog lanca, od subvencija za primarnu proizvodnju do pomoći za plasman proizvoda, kako na domaće, tako i na međunarodno tržište. Naša vizija je da unapredimo mogućnosti za sve proizvođače koji imaju ambiciju da svojim proizvodima osvoje veće sisteme. Zahvaljujući ovim naporima, njihovi proizvodi neće biti samo lokalno prepoznati, već će postati i ambasadori kvaliteta Srbije na globalnom nivou. Na tome intenzivno radimo i sa ponosom ističem da je budžet Ministarstva poljoprivrede za 2025. godinu 150 milijardi dinara, što je 7,5% ukupnog budžeta države. Ovo je povećanje od 286% u odnosu na 2015. godinu, što pokazuje da su predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i Vlada Srbije prepoznali značaj poljoprivrede kao strateške grane privrede - naglasio je ministar Martinović.


On je dodao da su upravo manifestacije poput Agro Belgrade sajma izuzetno značajne za stvaranje mostova između srpskih proizvođača i globalnog tržišta, kao i za pozicioniranje srpske poljoprivrede kao značajnog faktora u međunarodnoj trgovini.

Sekretar za poljoprivredu Grada Beograda, Savo Pavičić, istakao je:

- Drago mi je što je za samo nekoliko godina, Agro Belgrade sajam postao vodeći u regionu, iz ove oblasti. Što se tiče grada Beograda, mi smo kao i prethodnih godina izdvojili značajna sredstva za subvencionisanje poljoprovredne proizvodnje. Tako smo za ovu godinu izdvojili 533 miliona dinara samo za ulaganje u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, kako bi ona postala konkurentna, samoodrživa i unapredila svoju proizvodnju. To ćemo uraditi kroz javne pozive za nabavku novih traktora, priključnih mašina, protivgradne opreme, plastenika, sistema za navodnjavanja kao i umatičenih grla stoke i opreme za pčelarstvo. Svim učesnicima ovog sajma želim da ostvare što više, kako poslovnih tako i ličnih kontakta, kao i da steknu nova znanja i iskustva, jer sajmovi služe da spajaju ljude.

Kao i prethodnih godina, otvaranju i obilasku izlagačkog dela prisustvovali su i ministri poljoprivrede iz regiona – Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, i Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Crne Gore.

(Savo Pavičić, Savo Minić, Vladimir Joković, Aleksandar Martinović, i Vladimir Živanović)


B2B poslovni susreti i međunarodno prisustvo

Pored izlagačkog dela, drugi dan sajma rezervisan je za unapred zakazane poslovne sastanke (B2B) između brojnih domaćih i regionalnih firmi i kupaca iz Srbije, regiona, ali i iz Švajcarske, Velike Britanije, Nemačke, Rumunije, Mađarske i Poljske.

Već šestu godinu zaredom, Agro Belgrade uspešno skreće pažnju Srbije, regiona i međunarodnih kupaca na potencijal srpske i regionalne industrije voća i povrća. Sajam istovremeno ističe potrebu za integracijom na lokalnom i globalnom tržištu, dok pruža odgovore na ključne izazove sa kojima se sektor suočava.


Konferencijski program - ključne teme za 2025. godinu

Tokom sva tri dana sajma, u Hali 1a održava se bogat konferencijski program sa panelima i predavanjima na ključne teme, kao što su: pregled tržišta voća i povrća u 2024. godini i perspektive za 2025, tržišni potencijali i izazovi u sektoru voća i povrća, trendovi u transportu na strana tržišta, digitalizacija u poljoprivredi, modeli finansiranja srpskog agrara u 2025. godini i druge.

O ovim temama govoriće 25 domaćih i inostranih stručnjaka, uključujući predstavnike kompanija, institucija i organizacija relevantnih za oblasti voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva.

Agenda konferencije dostupna je na linku: https://agrobelgrade.com/konferencija/

Događaj je otvoren za posetioce do 1. februara, a sve informacije možete pronaći na sajtu: https://agrobelgrade.com/
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Preteča preduzeća Beogradski sajam bilo je Društvo za priređivanje sajma, formirano 1923. (1933) godine. Postojao je problem adekvatne lokacije, ali povezivanjem Zemuna sa Beogradom i izgradnjom Mosta kralja Aleksandra stvoreni su preduslovi da se i taj problem reši. Godine 1937. na levoj obali Save, na prostoru danas poznatom kao Staro sajmište, izgrađen je sajamski kompleks sa 26 paviljona različite namene i vlasništva, a izlagačima je na raspolaganje stavljeno 17.000 kvadratnih metara prostora pod krovom i još 20.000 na otvorenoj površini. Prvi Beogradski sajam otvoren je 11. septembra 1937. godine.

Drugi svetski rat prekinuo je aktivnosti Beogradskog sajma, a sajamski kompleks pretvoren je u nacistički koncentracioni logor, "Jevrejski logor Zemun", u kome je izvršen veliki pogrom Jevreja, odn. kasniji Prihvatni logor za različite taoce.

Narodni odbor Beograda 13. maja 1953. godine je doneo odluku o izgradnji novog sajamskog kompleksa. Početku izgradnje je prethodio konkurs na kojem je prva nagrada dodeljena projektu arhitekata Vladete Maksimovića i Milorada Pantovića. Nakon toga se ipak, na inicijativu investitora, odustalo od prihvaćenog prvonagrađenog projekta, sa željom da kroz monumentalniju arhitekturu država bolje prikaže, a beogradska arhitektura da bude ravnopravnije uključena u savremene evropske tokove.Zbog toga je arhitekta Milorad Pantović obišao najmodernije evropske sajmove, i sa novim timom saradnika, inženjerima Brankom Žeželjem i Milanom Krstićem, izneo nov projekat koji je sproveden i kojim je Beogradski sajam dobio izgled kakavi ma danas. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.