Ova dva zanimanja najviše ugrožava veštačka inteligencija - Može li Srbija novom strategijom da sustigne tehnologiju?
Ilustracija (Foto: Pixabay / geralt)
Prema izveštaju Evropske komisije, veštačka inteligencija će značajno doprineti automatizaciji 14% poslova, dok će još 32% zanimanja doživeti velike transformacije.
Govoreći o novoj strategiji, direktor Istraživačko-razvojnog instituta za veštačku inteligenciju Srbije Dubravko Ćulibrk kaže za Euronews Srbija da "nije siguran da je napravljen prevelik iskorak" u odnosu na prethodnu, s obzirom na to da se mnogo toga promenilo razvojem ove tehnologije.
- Mi smo relativno rano, mislim da smo bili 26. zemlja koja je donela strategiju, što je jako bitno da bi se fokusirali resursi koje imamo na razvoj. U pet godina se u domenu veštačke inteligencije mnogo toga promenilo. Pre tri godine smo dobili ChatGPT, koji je izmeni svet. Ono što se desilo je da smo kroz onu prvu strategiju koja je bila inicijalna shvatili koje su nam snage, koje su nam slabosti i mogli smo bolje da definišemo nekakve aspekte na kojima treba raditi. Mislim da ova strategija nekako ima mnogo bolju sliku od toga šta se dešava i u zemlji i u regionu i gde mi možemo u stvari da pojačamo napore i da nešto ostvarimo - objašnjava Ćulibrk.
Dva zanimanja na najvećem udaru
Upitan u kojim zanimanjima će biti najvidljivija transformacija kada je reč o primeni veštačke inteligencije, Ćulibrk ocenjuje da sa razvojem jezičkih modela možemo da unapredimo svaku vrstu administrativnih poslova.
- Što u principu nije loše, jer nam nedostaje ljudi za to, starimo kao nacija. Mislim da će jednostavno ljudi moći da odrade više posla, lakše - navodi on.
Kao zanimanja koja su trenutno najugroženija, Dubravko izdvaja programere i ljude koji rade u korisničkim podrškama.
Kada bi Srbiju poredili u domenu upravljanja razvojem veštačke inteligencije u odnosu na istočnu Evropu, kaže da smo iznad proseka:
- Treba imati u vidu koji indeks koristimo, ali ima nešto što se zove AI Readiness Index u Oksfordu, koji nas pozicionira na neko 57. mesto od 188 evaluiranih zemalja, što je po meni jako loše. A od naših komšija, ispred nas su samo Mađarska i Bugarska u regionu.
A u koji segment društva je neophodno ulagati kako bi dodatno napredovali u nadenenom delu, Ćulibrk izdvaja ulaganje u obrazovanje.
- Ja mislim da svaka promena u društvu može samo obrazovanjem da se nekako učini da bude bolje društvo nego gore. A naravno, potrebni su i resursi računarski za razvoj ovih modela. U to ulažemo, razvijaćemo i obrazovanje. Razvijaćemo dalje ovaj institut koji tek tri godine postoji i koji ne bi ni postojao da nismo imali prvu strategiju. Tako da svašta nešto treba da se uradi. Strategija je dosta opširna. Ustvari, mislim da ono o čemu će zavisiti napredak će biti u stvari akcioni plan i koliko smo mi kao društvo spremni da uložimo u njegovu izvedbu - zaključuje sagovornik portala Euronews.
Tagovi:
Dubravko Ćulibrk
Strategija za razvoj veštačke inteligencije
veštačka inteligencija
automatizacija poslova
AI Readiness Index
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora