Hobiton kućice, sky walk kod Sarajeva i prva ski dvorana na Balkanu - Retrospektiva 2024, investicije u oblasti NEKRETNINA

Visoke cijene nekretnina koje ne prestaju da rastu istim trendom će, po svemu sudeći, nastaviti i 2025. godini. Kako je nedavno izjavio sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović građevinski sektor trenutno drži primat u industriji i uslugama.

- Može se očekivati da kompanije iz građevinskog sektora budu brzorastuće, jer je taj sektor motor privrednog razvoja i vuče sve ostale privredne grane. Sa jakim građevinarstvom možemo reći da dolazi do pojačanog obima industrije. U toku je ekspanzija u cijeloj regiji, gradi se punom dinamikom, posebno stambeno-poslovni prostori - rekao je Petrović.

On smatra da će i ova građevinska sezona biti stabilna.

- Imamo dosta započetih projekata i vjerujem da će trend gradnje biti nastavljen u većim centrima poput Banjaluke, Trebinja, Istočnog Sarajeva i Bijeljine - istakao je Petrović.

Sa njim je saglasan i direktor banjalučke Agencije za nekretnine Remax Dragan Milanović koji objašnjava da je potražnja najvažniji faktor za formiranje cijene, a imajući u vidu činjenicu da je ona na dobrom nivou, nema naznaka da će stanovi u ovoj godini pojeftiniti.

- Spuštanje cijene kvadrata je posljednji potez. Investitori će radije produžiti vrijeme gradnje nego odmah spuštati cijenu kvadrata, a s obzirom na dobru potražnju nema ni razloga za korekciju. Veliki centri su okosnica razvoja građevinarstva - kazao je Milanović.

S obzirom da potražnja za nekretninama ne jenjava, isto je i sa interesovanjem naših čitalaca kada je u pitanju ovaj sektor. U nastavku pogledajmo koje su to priče bile najčitanije u 2024. godini.

Na teritoriji BiH eKapija je pronašla kućice nalik hobitovskoj na tri lokacije, tako da domaći ljubitelji Tolkina i hobita, kao i oni iz regiona, ne moraju da putuju čak do Novog Zelanda da bi bar nakratko doživjeli iskustvo hobita. Dovoljno je da odu do Mostara, tačnije do mjesta Goranci, zatim do Han Pijeska, a potom do Kreševa nedaleko od Sarajeva.

I sasvim sigurno neće vas ni u ovoj, ni u ostalim nesvakidašnjim kućicama dočekati Bilbo Bagins, ali će vas silni detalji i boravak u ovim kućicama sigurno na trenutak preseliti u korice čuvenog romana. Vjerovatno će se u vama probuditi i neko skriveno dijete i izmamiti vam malo duže osmijeh na licu. A sigurno vam je bliže od Novog Zelanda.

Priča o Lješljanima čije su ljekovite vode koristili i stari Rimljani zauzela je drugu poziciju naše liste. Osim Rimljana, ljekovitost Banje Lješljani kod Novog Grada, prepoznat je i u vrijeme Austrougara, ali nažalost ni poslije njihovog testiranja, a potom i primjene ove vode u svrhu liječenja prije 150 godina, ova banja do danas nije postigla svoj pun potencijal.

Iako se ova voda smatra jedinstvenom i veoma rijetkim tipom voda u svijetu – hiperalkalna termomineralna voda sa oko 10 puta većom mineralizacijom nego slične vode u svijetu, njene blagodeti koriste turisti samo u ljetnjoj sezoni jer ima samo otvoreni bazen, kao i kompleks uređenog prostora za odmor posjetilaca, sa restoranom.

Izgradnja turističkog odmarališta sa zatvorenim bazenom, objektima za medicinske tretmane i smještaj, kao i uređenje parka, zasad postoje samo u planu jer – čeka se investitor, o čemu je eKapija pisala u julu prošle godine.

Idejno-arhitektonsko-urbanističkim projektom uređenja parka-šume Hum kod Sarajeva predviđena je izgradnja restorana-vidikovca, višenamjenske dvorane, velikog trga, zatim sky walk-a kao i brojnih drugih sadržaja kojim bi se pomenuti lokalitet obogatio i unaprijedio.

Upravo idejni projekat koje je izradio tim IPSA Instituta iz Sarajeva dobio je i priznanje na nedavno završenom 33. Međunarodnom salonu urbanizma u Bijeljini. Partner na izradi projekta je bio Ecoplan iz Mostara.

Poslovna priča kompanije Grossist je priča o neprekidnom usavršavanju, inovacijama i posvećenosti koja traje nepunih 30 godina, a na tom razvojnom putu bilo je i izazova i prelomnih trenutaka, koji su danas oblikovali izrađeni brend čiji proizvodi odavno prelaze granice BiH.

- Jedna od najznačajnijih prekretnica u našem razvoju bila je zaokruživanje kompletnih proizvodnih procesa, što nam je omogućilo da u potpunosti kontrolišemo svaki aspekt proizvodnje i garantujemo neuporediv kvalitet. Takođe, 2022. godina donijela je značajnu promjenu u vlasničkoj strukturi, što je otvorilo novo poglavlje u upravljanju kompanijom. Nova uprava postavila je ambiciozne ciljeve – postavljanje kvaliteta na prvo mesto, uvođenje savremenih tehnologija i razvoj inovativnih proizvoda poput modernih drvenih kuća. Ove promjene označile su transformaciju Grossista u lidera koji, ne samo da prati trendove, već ih aktivno oblikuje – istakao je u intervjuu za eKapiju, Nemanja Vujković, direktor i suvlasnik prijedorskog Grossista.

Kako nam kaže, interesovanje za njihove montažne kuće ne jenjava, pa su posljedično i poslovni rezultati na zavidnom nivou.

Olimpijski centar Jahorina u prošloj godini je radio punom parom da ski centar Igrišta bude otvoren i da u zimskoj sezoni koja je u toku primi prve posjetioce. Izgrađen je sistem vodosnabdijevanja od sedam kilometara čime je počelo punjenje jezera kapaciteta 30.000 m³, izgrađen je i šestosjed, dvije staze, poligon, kao i sistem za vještačko osnježavanje. A kako možemo vidjeti u prezentaciji projekta koji se nalazi na na sajtu Invest in Srpska, i dalje se traži strateški partner za izgradnju hotela i apratmana u sklopu ovog centra.

- Planirana je izgradnja dva hotela visoke kategorije, maksimalne spratnosti Po+P+2, i ukupne bruto građevinske površine od oko 5.000 m². Poželjno je da hoteli pružaju dodatne sadržaje poput spa-centra sa zatvorenim bazenom, manjom kongresnom dvoranom, itd. U blizini planiranih hotela, predviđena je izgradnja 6 apartmana, koji pored smještajnih kapaciteta, mogu imati usluge ishrane. Objekti moraju biti funkcionalni i prilagođeni savremenim uslovima života i hotelskim smještajima. To ne podrazumjeva kopiju tradicionalnih kuća, već modifikovane objekte koji bi module preuzeli iz tradicionalne autohtone gradnje i oblikovanja, prilagođeni duhu savremenog doba. Posebnu pažnju treba obratiti na fasadu objekta, otvore na fasadama kao i krovne ravni - dodaje se u opisu projekta.

Gradska uprava u Gradišci radi na projektu obnove Srpske varoši, važne istorijske tekovine grada na Savi. Riječ je o prostoru koji se proteže od zgrade Šumskog gazdinstva Gradiška do glavne Vidovdanske ulice u centru grada, ukupne površine preko 6.000 m².

Kako su nam rekli, do sada se u okviru kompleksa radilo na obnovi hrama posvećenog Pokrovu Presvete Bogorodice, zajedno sa dvorištem hrama, a u toku je restauracija i sanacija mitropolitove zadužbine.

- Srpska varoš nekada je obuhvatala prostor oko pravoslavne crkve završene 1866. godine, potom obnovljene 1927, 1975. i 2022. godine, Srpske osnovne škole podignute 1887. godine, danas nažalost porušene, potom zgrade Srpske crkveno-školske opštine završene 1884, godine, odnosno, Zadužbine mitropolita Georgija Nikolajevića, te centralnu Ulicu mitropolita Georgija Nikolajevića u kojoj su živjele srpske znamenite porodice Čubrilović, Subotić, Vidović, Malić, Stefanović, Brković, Kovačević. Ta ulica bi sada postala šetalište, pješačka zona sa ugostiteljskim sadržajima, naša "Mala Skadarlija" – kaže Bojan Vujinović, arheolog i gradski menadžer za portal eKapija.

Projekat obnove Srpske varoši obuhvata i izgradnju dva trga.

Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA je u avgustu prošle godine raspisala javni poziv za projekat izgradnje baze za smještaj i obuku Jedinice za specijalnu podršku u Istočnom Sarajevu, na adresi Ulica Jovana Dučića bb Pavlovac.

Procijenjena vrijednost nabavke ove prve faze radova iznosi 5.760.000 KM bez PDV-a, odnosno 6.739.200 KM sa PDV-om.

Ski centar Ravna planina, prateći tehnološke inovacije i tražeći način za kontinuirano skijanje, nezavisno od vremenskih uslova, planira izgranju prve ski dvorane na Balkanu.

Iz ski centra je navedeno da će dvorana imati 350 metara dugu skijašku stazu, visinski razliku od solidnih 100 metara, širine 45 metara, te da će se snabdijevati iz obnovljivih izvora energije

Za naš portal je otkriveno da je idejno rješenje ski dvorane uradila renomirana italijanska firma sa kojom dugo sarađuju, te da će imati kapacitet od 500 skijaša u terminu. Buduća dvorana za skijaše biće smještena na početnoj stanici Ski centra Ravna planina od parkinga s desne strane staze, na mestu starog ski lifta.

Od investitora smo saznali i da je je vrijednost investicije oko 20 mil EUR, kao i da su u ovom ski centru već krenuli u pripremne radove.

Na području općine Novi Grad, tačnije u sarajevskom naselju Mojmilo, početkom prošle godine je objavljeno da bi uskoro trebala početi gradnja novih stambeno-poslovnih zgrada pod nazivom Novo Mojmilo, koje projektuje arhitekta Amir Vuk Zec. Investitor je kompanija MFC.

Zgrade se grade uz Ulicu Safeta Hadžića, u naselju Mojmilo.

Kako je naglašeno u opisu projekta, kompleks čine dvije lamele (I i II) sa zasebnim ulazima, ukupno 119 poslovnih apartmana i 119 garažnih mjesta. Veličine apartmana se kreću od 40 do 150 metara kvadratnih. Projekat krasi devet dvoetažnih apartmana kao i dva penthousea.

Da postoje projekti koji unose nove, korisne i atraktivne urbane sadržaje u gradove, a da njihova realizacija ne narušava prirodni ambijent, već ga naprotiv čuva i dodatno obogaćuje, pokazao je Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta kroz izradu Urbanističkog projekta Ciglane. Upravo to, kao i druge kvalitete, prepoznao je žiri 33. Međunarodnog salona urbanizma u Bijeljini koji je ovom projektu dodijelio prvu nagradu.

Mensura Kadrić, kao rukovodilac projekta, kaže da su sa mnogo elana prihvatili da isplaniraju sadržaje na "prostoru koji nije kompromitovan neplanskom gradnjom". Površina samog obuhvata iznosi 9,8 hekara, a smješten je između naselja Gluhakovac, Mujkići i obuhvata sportsko-rekreacionog parka Ficibajer, kao dio užeg gradskog područja.

- Sama lokacija predstavlja fantastičan prostor prirodnog ambijenta i to nam je bio imperativ, očuvati taj prostor, obogatiti ga određenim sadržajima, i u konačnici, s obzirom na to da se naslanja na gradsko tkivo, napraviti kvalitetan prelaz između stvorenih urbanističkih struktura i prirode. U tom smislu, u zoni oko jezera je u cjelosti sačuvan prirodni ambijent sa pješačkim stazama – kaže Kadrić.

Kao najveća atrakcija predviđena projektom pojavljuje se plutajuća platforma, koja bi trebalo da obogati sadržaj oko jezera.