Hrvatska predvodnik godišnjeg rasta cena stambenih nekretnina u evrozoni

Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je podatke o kretanju cena stambenih nekretnina u trećem kvartalu 2024. godine. Prema tim podacima, cene stanova, merene indeksom cena stanova, u periodu jul-septembar 2024. godine porasle su za 2,4% u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou prosečni rast cena stanova ubrzan na 12,3% (sa 10% u drugom kvartalu 2024). Cene su tako nastavile da rastu iznad proseka u EU i evrozoni. Gledajući zemlje u evrozoni, Hrvatska je lider u rastu, dok su, na primer, u Nemačkoj, Finskoj i Francuskoj cene pale.

Nastavak snažnog rasta cena u Hrvatskoj posedica je snažne domaće tražnje, koja je podstaknuta rastom raspoloživog dohotka, povećanim optimizmom, pozitivnim očekivanjima i nastavkom rasta stambenog kreditiranja uprkos povećanju troškova zaduživanja. S druge strane, manji broj transakcija i nešto umerenija tražnja nerezidenata sputavaju jači rast.

Na godišnjem nivou, posmatrano prema regijama obuhvaćenim indeksom, cene su na Jadranu bile više za 15,9% (+3,4% kvartalno), u Gradu Zagrebu u proseku za 7,7% (+0,8% kvartalno), dok je u u kategoriji Ostalo, godišnja stopa dostigla 16,8%, a kvartalna 5,0%.

Najnoviji podaci o cenama stanova u Hrvatskoj potvrđuju nastavak rasta cena. Štaviše, dinamika kvartalne promene je i dalje iznad dugogodišnjeg proseka, što dinamiku rasta cena održava na povišenom nivou. Strukturno gledano, uprkos visokom udelu vlasništva nad nekretninama, ostaje činjenica da Hrvatska prema podacima ima relativno visok udeo onih koji žive u prenaseljenim domaćinstvima. Pored toga, ostaje velika sklonost ulaganju u nekretnine, što je delimično motivisano i mogućnošću izdavanja u turističke svrhe, što dodatno utiče na raspoloživi prihod.

Poreske promene od 1. januara 2025. godine i nedavno najavljene nove olakšice za mlade pri kupovini nekretnina u novogradnji imaju za jedan od ciljeva povećanje ponude stambenih nekretnina na tržištu, što bi, između ostalog, moglo uticati na cenu. stabilizacije i time povećati dostupnost nekretnina, posebno među mladim starosnim grupama. Naime, iako je zaduženost stanovništva u odnosu na BDP u Hrvatskoj niža u odnosu na uporediva tržišta, što bi moglo ukazivati na potencijal rasta, rast cena i rastuće kamatne stope pogoršavaju pristupačnost kupovine nekretnina putem kredita.

S druge strane, inostrana tražnja postaje umerenija. To je delom rezultat niza faktora, kao što su činjenica da su se cene u Hrvatskoj približavale njihovim domaćim tržištima, da povećane kamatne stope i drugi oblici ulaganja nude atraktivne prinose, ali i sama ekonomska situacija i izgledi tržišta sa kojih dolaze kupci (EU). Stoga se predviđa da će dinamika rasta ostati primetno iznad proseka EU i evrozone, ali uz verovatno usporavanje rasta cena, posebno tokom 2025. godine, kada se ne isključuje mogućnost stagnacije cena.