Šta je problem u obračunu zarada zdravstvenih radnika?

Sistem obračuna zarada zaposlenih u zdravstvu od 1. januara biće promenjen tako što će akontacija za tekući mesec biti 50% od plate, te tako više neće biti nikakvih nejasnoća u vezi, najavio je ministar finansija Siniša Mali. On je objasnio da je taj obračun do sada vršen na osnovu broja radnih sati koji se svakog meseca menja i dodao da je sa sindikatima već razgovarano o visini obračuna akontacije.

Mali je takođe podsetio na to da se sistem Iskra za obračun zarada zaposlenih u javnom sektoru primenjuje već nekoliko godina unazad i da preko njega više od 360.000 zaposlenih prima platu.

- Zdravstveni radnici ostanu zaprepašćeni kada dobiju obračun plate koja je u odnosu na prethodni mesec ili neki raniji period manja za 7.000 dinara. Kada se preračuna, primanja su uglavnom manja od 10 do 15% - navodi Dašić.

Advokat Sindikata medicinskih sestara i tehničara Srbije Aleksandra Nikićević objašnjava u razgovoru za Biznis.rs da se plate zaposlenih u zdravstvu ne obračunavaju pravilno i u skladu sa uredbom koja upravo definiše način obračuna.

- To je Uredba o korektivnom koeficijentu, najvišem procentualnom uvećanju osnovne plate, kriterijumima i merilima za deo plate koji se ostvaruje po osnovu radnog učinka, kao i načinu obračuna plate zaposlenih u zdravstvenim ustanovama. Uredba se inače primenjuje na sve zaposlene u zdravstvu, dakle i na medicinsko i na nemedicinsko osoblje, i odnosi se na zdravstvene ustanove na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite - napominje Nikićević.

Konkretno, kako ističe, problem sa obračunom zarade se najbolje vidi kod zaposlenih sa nižim koeficijentom kod kojih, kada se primeni ova Uredba, osnovna zarada postaje niža od zakonom propisane minimalne. Onda se na takvu zaradu vrši korekcija putem radnog učinka do zakonom propisane minimalne zarade.

- Sve to za posledicu ima i manje obračunate dodatke na platu, a u skladu sa Uredbom. Shodno ovoj Uredbi, osnovna plata određuje se množenjem osnovnog koeficijenta, osnovice za obračun plate i korektivnog koeficijenta. Korektivni koeficijent iznosi 0,9612. Osnovicu za obračun dodatka na platu čini osnovna plata uvećana za radni učinak, u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate u javnim službama - dodaje Aleksandra Nikićević.

Kako objašnjava, korektivnim koeficijentom koji je propisan Uredbom ’umanjuje se’ osnovna zarada zaposlenog.

Kod zaposlenih sa nižim osnovnim koeficijentom, odnosno sa osnovnom zaradom ispod minimalne, tako dobijena zarada koriguje se u visini do minimalne putem stavke radni učinak – kapitacija, a koji treba da predstavlja dodatak na platu, to jest na zakonom propisanu minimalnu zaradu.

- Da li su navedene greške mogle da se isprave – sigurno da jesu da se vodilo računa da osnovna zarada ne bude ispod zakonom propisane minimalne nakon ovog umanjenja za korektivni koeficijent - smatra Nikićević.

Prema njenom mišljenju, nesporno je da je zarada zaposlenih sa višim osnovnim koeficijentom, odnosno osnovnom zaradom koja je znatno viša od minimalne, obračunata u skladu sa uredbom, ukoliko broj radnih sati predstavlja stvarno ostvarene časove rada.

Sindikat medicinskih sestara i tehničara Srbije

Ministarstvo finansija Republike Srbije

Dragica Dašić

Aleksandra Nikićević

novi sistem obračuna zarada zaposlenih u zdravstvu

akontacija