NavMenu

Stiglo krdo divljih rečnih bivola u Specijalni rezervat Obedska bara - Za šta je njihova uloga ključna?

Izvor: Blic Subota, 14.12.2024. 08:31
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / flo222)Ilustracija
U Specijalni rezervat prirode (SRP) Obedska bara stiglo je krdo od 19 rečnih bivola — 9 ženki i 1 mužjak, uz još 9 teladi, koji će svojom pašom i životnim navikama omogućiti obnovu staništa i povratak ugroženih vrsta. Ova akcija deo je projekta JP Vojvodinašume i Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) "Revitalizacija vodenih i vlažnih staništa u SRP Obedska bara", koji se sprovodi uz podršku Evropske unije u okviru inicijative "EU za Zelenu agendu u Srbiji". Dugoročni cilj projekta je povratak mnogih iščezlih biljnih i životinjskih vrsta na ovu teritoriju.

- Ono što je potrebno i što želimo da uradimo jeste da vratimo nekadašnje spektakularno velike kolonije čaplji svih evropskih vrsta koje su ovde boravile i redovno se gnezdile, kao i malog i velikog vranca. Želimo da povećamo populacije belorepana, pa možda i orla kliktaša. Na ovom području postoji veliki broj ugroženih vrsta koje bismo voleli da vratimo, a njihov povratak će biti moguć upravo vrednim radom naših bivolica i bivola - rekao je za RINU Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i istakao da ornitolozi prate brojnost ptica na Obeskoj bari na mesečnom nivou, kako bi se ustanovilo koliki je zapravo značaj prisustva bivola.

Zašto su važni bivoli

Bivoli sve češće imaju ključnu ulogu u obnovi i očuvanju vodenih i vlažnih staništa širom Evrope. Po ugledu na pozitivna iskustva i brze rezultate postignute u susednim zemaljama, odlučeno je da se ista praksa primeni u Srbiji.

Svojom ispašom i kretanjem ove životinje pomažu u kontroli vegetacije sprečavajući širenje invazivnih biljaka, stvaraju mozaik staništa, uključujući lokve i otvorene vodene površine, koji postaju utočišta za mnoge insekte, vodozemce, ribe i ptice i to najčešće one retke, ugrožene i zaštićene. Njihovo prisustvo obogaćuje tlo hranljivim materijama i poboljšava njegovu prozračnost i navodnjavanje, dok njihovo ponašanje u močvarama održava ravnotežu između vode i tla.

Prethodno živeli kod Živice Matića

Iako samostalna, ova grla nisu potpuno divlja. Ona dolaze sa gazdinstva Živice Matića iz Knićanina koji je sa svojom porodicom vodio računa o njima. Brigu o grlima na Obedskoj bari sada vodi stočar, a grla su ograđena specijalnom ogradom koja će vremenom biti pomerana. U zimskom periodu, kao i noću, ukoliko to požele, bivoli će utočište naći u štali napravljenoj specijalno za njih.

- Prisustvo bivola ne samo da vraća prirodnu dinamiku staništa, već i podržava razvoj turizma zasnovanog na prirodi. Stoga, kao spoj istorije, kulture i ekologije, bivoli su nezamenljivi saveznici u očuvanju jednog od najstarijih specijalnih rezervata prirode u svetu - istakao je direktor preduzeća JP Vojvodinašuma, Roland Kokai.

Bivole karakteriše snažan izgled i prilagodljiva građa. Od domaćih krava razlikuju se po kompletno crno obojenom telu sa akcentima braon boje, sivim rogovima koji su prisutni kod oba pola i povijeni ka zadnjem delu tela.

Blagog temperamenta

Mladunci prvih 6-12 meseci sisaju i postepeno se privikavaju na ispašu. Prosečan životni vek ovih fascinantnih životinja u prirodi je 25 godina, dok u uzgoju često žive i duže. Ljudi koji ih neguju znaju da su ove životinje blagog temperamenta i ističu da su izuzetno pametne i poslušne, a druge životinje uživaju u njihovom prisustvu, timareći ih, koristeći ih kao prevozno sredstvo ili kao platformu za nadgledanje okoline.

Njihova otpornost i samostalnost smanjuju potrebu za ljudskom intervencijom, što pozitivno utiče na mir i razvoj divljeg sveta. Zbog valjanja u blatu, bivoli nemaju mnogo problema sa spoljašnjim parazitima poput muva i krpelja što smanjuje opasnost od bolesti koje prenose ovi paraziti. Ove životinje ne zahtevaju veterinarsku negu, čime retko dolazi do upotrebe antibiotika i drugih lekova koji se mogu izlučivati u spoljašnju sredinu i time nepovoljno uticati na živi svet.

Projekat DZPPS-a i JP Vojvodinašuma "Revitalizacija vodenih i vlažnih staništa u SRP Obedska bara" se sprovodi u okviru inicijative "EU za Zelenu agendu u Srbiji" koji, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP, u saradnji sa Švedskom i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Obedska bara nalazi se između naselja Kupinovo, Obrež, Grabovci i reke Save, 40 kilometara zapadno od Beograda. Uže područje Obedske bare čini korito takozvana „Potkovica“ i viši deo terena kupinske grede takozvano „Kopito“. Specijalni rezervat prirode Obedska bara se prostire na površini od 9820 hektara, a zaštitna zona na 19 611 hektara.

Korito Obedske bare je ostatak napuštenog korita Save, čiji glavni tok sada teče južnije. Još pre 6000 godina ovde je proticala preteča reke Save, a pre 4500 godina njen sporedni tok, da bi se pre 2000 godina formirala mrtvaja, od koje je nastala močvara kakvu poznajemo.

Obedska bara je povezana sa rekom Savom samo tokom visokih vodostaja kanalom Revenica. Tokom niskih vodostaja Save voda otiče kanalom Vok. Obedska bara se napaja vodom i dotokom podzemnih voda i slivanjem površinskih voda sa lesne zaravni. Većina okana i bara presuši u vreme sušnih godina i pri kraju leta. (wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.