Investitori kroje Podgoricu: Stručnjaci upozoravaju na loš Prostorno-urbanistički plan

U okviru tribine pod nazivom "Ekologija i Podgorica: Je li kasno za održivi razvoj?", održane u Podgorici, u CKZ Ribnica, stručnjaci i aktivisti su upozorili na alarmantne ekološke i urbanističke probleme u Glavnom gradu. Poseban akcenat stavljen je na Prostorno-urbanistički plan (PUP), kaznenu politiku i potrebu za jačanjem participacije građana u donošenju odluka.

Kako su saopštili iz NVU Mreža za otvoreni dijalog, diskusija je istakla ozbiljne nedostatke u trenutnom nacrtu PUP-a. Jelena Marojević Galić, biološkinja, ocijenila je plan kao stihijski, favorizujući interese investitora.

- Ovaj dokument ostavlja mogućnost za realizaciju bilo kojeg projekta, što znači da se urbanizam ne vodi u korist građana. Mislim da se žuri da bi se PUP donio prije PUP-a Crne Gore. Mislim da nije ponudio ništa novo, naprotiv ponudio je stara rješenja, stare predloge, ništa novo dobro, i samo je ostavio mogućnost da na nekim lokacijama možete sve. To znači da smo napravili dokumet koji je na izvolte investitorima koji kad dođu mogu naći element za bilo koju ideju. To nije plan, to je stihija, to nije dobro rješenje - kazala je Marojević Galić.

Istakla je hitnu potrebu za promjenom pristupa: prije usvajanja PUP-a neophodno je sprovesti temeljne konsultacije s građanima, organizovati fokus grupe u svim dijelovima grada i stvoriti plan koji je zasnovan na interesima zajednice, a ne na privatnim interesima kapitala.

Aleksandar Dragićević, ekološki aktivista, istakao je da je kvalitet vazduha u Podgorici ozbiljno ugrožen, posebno zbog saobraćaja i nekontrolisanog paljenja guma, što ugrožava zdravlje stanovnika.

- Podgorica nije zelen grad, i ono malo što je ostalo, vidimo kako se investitori i donosioci odluka ponašaju prema tome. Prije neki dan imali smo situaciju u Zagoriču, jedna velika zelena površina i mjesto za rekreaciju postala je mjesto gdje će da se prave zgrade, a to je ništa naspram onoga što nas čeka i što će se desiti na prostoru nekadašnje higijene i ako se PUP usvoji. Podgorica je jedna betonska tamnica gdje lokalna zajednica nema priliku da iskaže svoje interesovanje, znanje, preduzetnički duh i tome slično. Potpuno je ubijena duša ovog grada, pogotovu zadnjih 15 godina od kako je urađena ova nasilna urbanizacija - navodi Dragićević.

Takođe, upozorio je na neadekvatno upravljanje otpadnim vodama, pri čemu 75% otpadnih voda završava u Morači i drugim rijekama bez prečišćavanja, s teškim posljedicama za lokalnu poljoprivredu i zdravlje ljudi.

Govornici su naglasili potrebu za strožim kaznenim politikama. Inspektori moraju imati ovlašćenje da kazne prekršaje na licu mjesta, uz pojačane kontrole nelegalnih aktivnosti koje ugrožavaju životnu sredinu, poput spaljivanja guma.

- Bez jačanja institucionalne odgovornosti i oslobađanja od partitokratije, ne možemo očekivati napredak. Glavni problem, bilo ekološki, bilo društveni, bilo kulturološki i u Podgorici, a i u Crnoj Gori jeste pitanje moć kapitala, koji je iznad zakona, znanja i nauke. Sada kapital diktira kako će se grad razvijati. Da li mi pravimo tržište nekretnina ili pravimo grad za potrebe čovjeka? - kazao je biolog i ekolog Vuk Iković.

Jedan od ključnih zaključaka tribine je potreba za većim uključivanjem građana u odlučivanje. Vlatka Raičević, novinarka, apelovala je na donosioce odluka da omoguće participativni budžet, gdje bi građani mogli aktivno odlučivati o prioritetima trošenja budžetskih sredstava, posebno za ekološke projekte.

- Učesnici su ponudili niz rješenja za trenutne probleme: Jačanje institucija i kaznene politike kako bi se zakonodavstvo dosljedno sprovodilo. Smanjenje uticaja partitokratije i uvođenje sistema odgovornosti u javnim upravama. Uključivanje građana u procese planiranja i donošenja odluka kroz javne konsultacije i participativni budžet. Razvoj ekoloških koridora i bolje upravljanje saobraćajem, kao i hitna akcija na povećanju zelenih površina - navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, tribina je jasno pokazala da Podgorica treba hitne reforme i odgovoran pristup urbanizmu i zaštiti životne sredine.

Građani, stručnjaci i institucije moraju udružiti snage kako bi se osigurala budućnost u kojoj priroda i zajednice imaju prioritet - navodi se u saopštenju.

Projekat "reProGram" zajednički realizaciju Mreža za otvoreni dijalog i Biciklo.me. Projekat je podržan kroz projekat Pokretači civilnog društva na Zapadnom Balkanu za reformisanu javnu upravu – WeBER 3.0, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Austrijska razvojna agencija.