NavMenu

Miroslavljevo jevanđelje 12. i 14. decembra u Narodnom muzeju Srbije

Izvor: eKapija Utorak, 10.12.2024. 09:55
Komentari
Podeli
(Foto: Teodora Brnjoš)
Miroslavljevo jevanđelje biće dostupno publici u Narodnom muzeju Srbije 12. i 14. decembra od 12.00 do 20.00 h, najavila je na svojoj stranici Turistička organizacija Srbije.

Jevanđelje je nastalo osamdesetih godina 12. veka. Pisano na pergamentu, sastoji se od 181 lista u kožnom povezu. Zapis na poslednjem listu jevanđelja svedoči da ga je poručio humski knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje. Smatra se da je dijak Gligorije, čiji se potpis nalazi na poslednjem ispisanom listu, pisar ili minijaturista jevanđelja.

Miroslavljevo jevanđelje se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu, a jedan od listova je u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu. Jevanđelje je pisano na staroslovenskom jeziku, srpske redakcije i raške ortografije. Po svom sastavu je jevanđelistar – bogoslužbena knjiga koja ima delove četiri jevanđelja. Tekst Jevanđelja je pisan perom u dve kolumne, mrkom i crnom bojom, a većina naslova crvenom. Knjiga sadrži 296 minijatura crtanih perom, a zatim bojenih četkicom i ukrašenih zlatom. Kožni povez Jevanđelja nije prvobitan, već je verovatno iz 14. veka, a pretpostavlja se da je preuzet sa nekog drugog rukopisa.

Jevanđelje je 1979. godine proglašeno za kulturno dobro od izuzetnog značaja, a u junu 2005. godine, Miroslavljevo jevanđelje je upisano na listu Uneska Pamćenje sveta (Memory of the World). Narodna biblioteka Srbije koja je matična ustanova za zaštitu stare i retke knjige, propisala je da Miroslavljevo jevanđelje, može biti izlagano samo deset dana tokom jedne godine.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Narodni muzej osnovan je ukazom načelnika Ministarstva prosvete Jovana Sterije Popovića, 10. maja 1844. godine, kao Muzeum serbski, koji je na jednom mestu trebalo da sabere starine i da ih za potomstvo sačuva.

1848 - Prvi inventar muzeja – ukupno 79 rednih brojeva (novci, povelje i diplome, rukopisne i štampane knjige, stari pečati, alatke, posude, statue)
1853 - Ukazom kneza Aleksandra Karađorđevića uspostavlja se zvanje čuvara Narodnog muzeja. Postavljen prvi čuvar, Filip Nikolić
1883 - Priređen Spisak sviju na gledanje izložene predmete u muzej – preteča muzejskog vodiča; muzejski fond izložen u 3 sobe
1886 - Kralj Milan Obrenović poklonio muzeju zbirku od 1.352 primeraka srpskog srednjovekovnog novca i zapon humskog kneza Petra
1895 - Muzeju predata zaostavština Vuka Karadžića i slike Mine Karadžić
1927 - Pri muzeju osnovana prva konzervatorsko-restauratorska laboratorija
1933 - Kralj Aleksandar Karađorđević donosi odluku o ustupanju kraljevskog Novog dvora za prestonički muzej
1935 - Otkupljena slika Ogista Renoara Kupačica
1936 - Muzej kneza Pavla otvoren za javnost 18. januara sa savremenom muzeološkom postavkom koja predstavlja i nacionalnu i evropsku baštinu
1939 - Na javnoj licitaciji u Parizu, Muzej kupio Moneovu sliku Ruanska katedrala ..... (https://www.narodnimuzej.rs/)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.