NavMenu

Bolesti, požari i neplanska gradnja – Šume u Srbiji sve više nestaju, cenu plaćaju i zaštićene vrste

Izvor: RTS Ponedeljak, 09.12.2024. 08:19
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: schab/shutterstock)Ilustracija

U Srbiji je, prema novom popisu, 39 odsto zemljišta prekriveno šumama. Međutim, stručnjaci upozoravaju da šume, i pored pošumljavanja, sve više nestaju zbog bolesti, štetočina, požara, neplanske seče, a na planinama i zbog gradnje.

Na više lokacija u Srbiji, vatrogasci su se ovog leta borili sa šumskim požarima. Samo na Staroj planini, krajem avgusta, izgorelo je gotovo pet hiljada hektara.

- Ukupna površina koja zahteva sanaciju je oko 17 hektara. Reč je o kulturama četinara. Sa sanacijom ćemo krenuti posle usvajanja sanacionog plana - rekao je Miloš Pavlović, direktor šumskog gazdinstva Pirot.

Nadležni kažu da je 2024. bila izuzetno kritična, gorelo je oko četiri hiljade hektara državnih šuma i više od tri hiljade hektara privatnih šuma u zemlji. Uglavnom, zbog ljudskog faktora.

Gordana Jančić iz Srbijašuma ističe da su kaznene mere protiv počinilaca veoma niske, od pet do 50 hiljada dinara.

- Pošumljavanje uništene šume, bilo da je od požara, sa sadnicama četinara, kao što su bor, jela i smrča, potrebno je negde između 30 do 40 godina da bi se uspostavila sastojina koja može da ispunjava sve funkcije - dodaje Jančić.



Bolest uzima danak

I bolest uzima danak. Samo na Kopaoniku osušilo se oko 30 hektara šume.

Namnožavanje insekata, nadležni za sada drže pod kontrolom.


Šteta zbog gradnje

Za uništavanje tog blaga odgovoran je i čovek, koji zbog gradnje seče šume.

- Da investitorima, koji grade na Kopaoniku, omogućimo da jedan deo materijala, koji potiče iz iskopa, deponuju u podnožju Pančićevog vrha - kaže Predrag Šumarac, izvršni direktor Nacionalnog parka Kopaonik za pravne i zakonske poslove.

Sav ostali građevinski materijal, dodaje, investitori su dužni da izvoze van granica parka.

- Problematika kod izgradnje u Nacionalnom parku Kopaonik su negativni efekti koji se tiču komunalne infrastrukture - napominje Šumarac.

Darko Jovanović, rukovodilac Skijališta Kopaonik, ističe da su u zadnje tri godine Skijališta Srbije u Ski centru Kopaonik na ime kompenzacionih mera posadila 95.000 stabala smrče.

- Skijališta Srbije izgrađuju svoju infrastrukturu izvan ski-centra Kopaonik. U tom užem delu ski centra postoji par hotela koji su ugrozili staze u smislu suženja - navodi Jovanović.


Istraživanja pokazala gde se šume najviše suše

Cenu plaćaju i zaštićene vrste, smrča i Pančićeva omorika, čija se stabla najviše suše.

Profesor Branko Stajić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, navodi da istraživanja pokazuju da se šume suše upravo na mestima gde ljudska ruka, odnosno struka i nauka nisu ušle.

- Potrebno je preispitivati dosadašnji način zaštite šuma i šumskih ekosistema i pristupiti aktivnoj zaštiti sa tačnom naznakom šta se štiti u okviru šuma i na koji način - smatra Stajić i dodaje da je neplanska gradnja nešto što država mora da zaustavi.


Crna Gora doskočila ekonomskim interesima

U Crnoj Gori su doskočili ekonomskim interesima i doneli zakon prema kojem 30 godina posle izazvanog požara ne može da se menja namena zemljišta.

Tako nikome nije isplativo da zapali svoju šumu zarad gradnje i profita.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.