Bolesti, požari i neplanska gradnja – Šume u Srbiji sve više nestaju, cenu plaćaju i zaštićene vrste
Ilustracija (Foto: schab/shutterstock)
U Srbiji je, prema novom popisu, 39 odsto zemljišta prekriveno šumama. Međutim, stručnjaci upozoravaju da šume, i pored pošumljavanja, sve više nestaju zbog bolesti, štetočina, požara, neplanske seče, a na planinama i zbog gradnje.
Na više lokacija u Srbiji, vatrogasci su se ovog leta borili sa šumskim požarima. Samo na Staroj planini, krajem avgusta, izgorelo je gotovo pet hiljada hektara.
- Ukupna površina koja zahteva sanaciju je oko 17 hektara. Reč je o kulturama četinara. Sa sanacijom ćemo krenuti posle usvajanja sanacionog plana - rekao je Miloš Pavlović, direktor šumskog gazdinstva Pirot.
Nadležni kažu da je 2024. bila izuzetno kritična, gorelo je oko četiri hiljade hektara državnih šuma i više od tri hiljade hektara privatnih šuma u zemlji. Uglavnom, zbog ljudskog faktora.
Gordana Jančić iz Srbijašuma ističe da su kaznene mere protiv počinilaca veoma niske, od pet do 50 hiljada dinara.
- Pošumljavanje uništene šume, bilo da je od požara, sa sadnicama četinara, kao što su bor, jela i smrča, potrebno je negde između 30 do 40 godina da bi se uspostavila sastojina koja može da ispunjava sve funkcije - dodaje Jančić.
Bolest uzima danak
I bolest uzima danak. Samo na Kopaoniku osušilo se oko 30 hektara šume.
Namnožavanje insekata, nadležni za sada drže pod kontrolom.
Šteta zbog gradnje
Za uništavanje tog blaga odgovoran je i čovek, koji zbog gradnje seče šume.
- Da investitorima, koji grade na Kopaoniku, omogućimo da jedan deo materijala, koji potiče iz iskopa, deponuju u podnožju Pančićevog vrha - kaže Predrag Šumarac, izvršni direktor Nacionalnog parka Kopaonik za pravne i zakonske poslove.
Sav ostali građevinski materijal, dodaje, investitori su dužni da izvoze van granica parka.
- Problematika kod izgradnje u Nacionalnom parku Kopaonik su negativni efekti koji se tiču komunalne infrastrukture - napominje Šumarac.
Darko Jovanović, rukovodilac Skijališta Kopaonik, ističe da su u zadnje tri godine Skijališta Srbije u Ski centru Kopaonik na ime kompenzacionih mera posadila 95.000 stabala smrče.
- Skijališta Srbije izgrađuju svoju infrastrukturu izvan ski-centra Kopaonik. U tom užem delu ski centra postoji par hotela koji su ugrozili staze u smislu suženja - navodi Jovanović.
Istraživanja pokazala gde se šume najviše suše
Cenu plaćaju i zaštićene vrste, smrča i Pančićeva omorika, čija se stabla najviše suše.
Profesor Branko Stajić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, navodi da istraživanja pokazuju da se šume suše upravo na mestima gde ljudska ruka, odnosno struka i nauka nisu ušle.
- Potrebno je preispitivati dosadašnji način zaštite šuma i šumskih ekosistema i pristupiti aktivnoj zaštiti sa tačnom naznakom šta se štiti u okviru šuma i na koji način - smatra Stajić i dodaje da je neplanska gradnja nešto što država mora da zaustavi.
U Crnoj Gori su doskočili ekonomskim interesima i doneli zakon prema kojem 30 godina posle izazvanog požara ne može da se menja namena zemljišta.
Tako nikome nije isplativo da zapali svoju šumu zarad gradnje i profita.
Firme:
Srbijašume d.o.o. Beograd
Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu
JKP Nacionalni park Kopaonik
Skijališta Srbije Beograd
Tagovi:
Šumsko gazdinstvo Pirot
Skijališta Kopaonik
Miloš Pavlović
Gordana Jančić
Predrag Šumarac
Darko Jovanović
Branko Stajić
uništavanje šuma
suša
požari
neplanska gradnja
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora