NavMenu

Konsultantska kuća Alvarez&Marsal stigla u Srbiju - Evo kako ocenjuju uticaj Trampovog povratka i ekonomske krize u Nemačkoj na naše i na tržišta CIE

Izvor: eKapija Četvrtak, 05.12.2024. 14:57
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pexels/AlphaTradeZone)Ilustracija
Jedna od najpoznatijih konsultantskih kuća u svetu Alvarez&Marsal, čije se sedište nalazi u Njujorku, proširila je poslovanje na teritoriju Srbije i jugoistočne Evrope, saopštila je ta kompanija.

U oblasti finansijskog konsaltinga Alvarez&Marsal spada u pet najvećih kompanija u svetu, a prošle godine je bila na trećem mestu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ova kompanija, između ostalog, poznata je i po rešavanju najvećeg bankrota u istoriji Sjedinjenih Američkih Država - Lehman Brothers, slučaja koji je pokrenuo svetsku finansijsku krizu 2008. godine.

Alvarez&Marsal prepoznao je tržišta Srbije i jugoistočne Evrope kao nov i značajan subjekat u dinamičnom svetu finansijskih usluga, a finansijsko savetovanje u regionu ovim dolaskom dobija nove ekspertize i mogućnosti za firme i finansijske institucije u oblastima kao što su restrukturiranje i sanacija firmi, akvizicije, spajanja kompanija i optimizacija poslovanja, stoji u saopštenju.

- Imajući u vidu bogato iskustvo i globalnu prisutnost Alvarez & Marsal, kompanije koja postoji više od 40 godina, sa 75 kancelarija u preko 30 zemalja sveta, na 6 kontinenata i preko 9.000 iskusnih profesionalaca širom sveta, time se otvaraju brojne prednosti i mogućnosti za širi ekonomski razvoj i prosperitet u sferi finansijskog sektora, kako u Srbiji, tako i u celom regionu - rekao je viši direktor za finansijski konsalting kompanije Alvarez&Marsal za Austriju i jugoistočnu Evropu, Nikola Avramović.

On je izneo i svoje projekcije efekata uticaja Trampovog povratka na finansijska globalna tržišta i efekata energetske tranzicije u Nemačkoj auto industriji na Srbiju i region, navevši kako se očekuje da će stavovi njegove administracije o politici imati dalekosežne posledice na inicijative za obnovljivu energiju, industriju fosilnih goriva, međunarodne klimatske sporazume, kao i na dinamiku globalnih investicija i trgovine.

- Tramp planira osnivanje Nacionalnog energetskog saveta, koji će, prema njegovim rečima, uspostaviti američku "energetsku dominaciju" širom sveta. Njegovi planovi uključuju podsticanje bušenja nafte i gasa u SAD i udaljavanje od klimatski fokusiranih prioriteta njegovog prethodnika Džoa Bajdena. Plan Trampa je da SAD imaju najniže troškove energije na svetu što bi smanjilo inflaciju, obnovilo američku energetsku nezavisnost, čak i uspostavilo energetsku dominaciju i omogućilo da SAD postanu (ponovo) svetska industrijska super-sila - podsetio je Avramović.

Međutim, istakao je, Trampove ambicije mogle bi se suočiti sa ograničenjima u stvarnom svetu.

- Na primer, proizvodnja nafte u SAD već je dostigla rekordne nivoe tokom Bajdenove administracije. Vlada ne može prisiliti kompanije da povećaju obim bušenja, a povećanje proizvodnje moglo bi sniziti cene i smanjiti profitabilnost tih kompanija - rekapo je Avramović.

On je dodao da će, uprkos tome, "dinamika tržišta uvek biti ključna" za svako potencijalno povećanje energetske proizvodnje.

- Ostaje nam da vidimo u kom smeru će se ovo dešavati, ali će svakako morati da se dešava brzo, jer Tramp ima samo 4 godine da sve to sprovede u delo, a prvi efekti se očekuju već sledeće godine - smatra Avramović.

Ekonomski i trgovinski uticaji

Avramović podseća i da je Tramp takođe nagovestio povratak politike "Amerika na prvom mestu" u trgovini, što bi, kako kaže, moglo imati ozbiljne posledice na evropski izvoz u SAD, posebno u već opterećenom automobilsko-industrijskom sektoru.

- Očekivano, to bi najviše pogodilo Nemačku, najizloženiju ekonomiju Evrope, čiji izvoz robe u SAD iznosi cak 4,2% BDP-a. Ako uzmemo u obzir da je Nemačka auto-industrija već u ozbiljnoj krizi, možda najvećoj posle Drugog svetskog rata, izgledi nisu sjajni - ocenjuje Avramović.


Izazovi energetske tranzicije

Trampova prethodna predsednička administracija, navodi Avramović, bila je obeležena politikama koje favorizuju tradicionalne energetske sektore, poput nafte, gasa i uglja, kao i povlačenjem iz Pariskog klimatskog sporazuma.

- Njegova predsednička kampanja za 2024. godinu i obris politike ukazuju na sličan fokus na "energetsku nezavisnost," što se često tumači kao podrška širenju proizvodnje fosilnih goriva - ukazuje on i dodaje da će Trampove politike verovatno uključivati povećanje bušenja nafte, izgradnju gasovoda i ublažavanje propisa o emisijama i korišćenju zemljišta za ekstrakciju, što može privremeno povećati broj radnih mesta u sektoru fosilnih goriva i domaću proizvodnju energije, posebno u državama koje zavise od uglja, ali bi mogle stvoriti prepreke investicijama u obnovljive izvore energije, smanjujući njihovu konkurentnost u odnosu na subvencionisane ili deregulativne fosilne izvore.

- Podsticaji za solarne, vetroelektrane i industriju električnih vozila mogli bi biti smanjeni, usporavajući tempo energetske tranzicije u SAD-u, ali i globalno, zbog pada konkurentnosti ovih "zelenih" industrija - smatra Avramović.

U tom smislu, podvlači, međunarodna tržišta za čistu tehnologiju mogla bi se preusmeriti ka zemljama koje zadržavaju snažnu posvećenost obnovljivim izvorima, poput Evropske unije i Kine.

- Takođe, potencijalno povlačenje iz klimatskih obaveza pod Trampovom administracijom moglo bi oslabiti globalnu klimatsku saradnju, otežavajući nacijama postizanje ambicioznih ciljeva dekarbonizacije. Zemlje u razvoju koje zavise od fosilnih goriva mogle bi slediti primer SAD-a, usporavajući globalne napore za smanjenje emisije - ocenjuje Avramović.

Uticaj na globalna finansijska tržišta

Finansijska tržišta, navodi Avramović, reagovala su kombinacijom iščekivanja i opreza na Trampov izbor, jer bi njegove politike mogle preoblikovati ekonomske prioritete i ponašanje investitora:

Dobici u energetskom sektoru

- Akcije u sektoru fosilnih goriva imaju potencijal za rast zahvaljujući deregulaciji uz povećano poverenje tržišta u naftne i gasne kompanije. Međutim, neizvesnost oko dugoročne globalne potražnje za fosilnim gorivima mogla bi ograničiti ovaj rast.

Pritisak na zelene investicije

- Sektor obnovljive energije mogao bi se suočiti sa povećanom nestabilnošću zbog smanjenih subvencija i mogućih trgovinskih sukoba oko komponenti za čistu energiju, poput solarnih panela i baterija za električna vozila. Investitori bi mogli preusmeriti sredstva ka međunarodnim zelenim tržištima ili novim tehnologijama manje zavisnim od američke politike – smatra Avramović.

Trgovinska i valutna dinamika

- Obnovljene trgovinske tenzije, posebno sa Kinom, mogle bi destabilizovati lance snabdevanja ključne za tehnologije čiste energije, utičući na globalnu proizvodnju i cene. Takođe, američki dolar mogao bi doživeti fluktuacije usled fiskalne i trgovinske politike, što bi uticalo na cene energetskih sirovina širom sveta – ocenjuje on.

Neizvesnost na finansijskim tržištima

Konačno, navodi Avramović, "Trampove nepredvidive političke odluke mogle bi dovesti do volatilnosti na tržištima akcija i roba. Na primer, investicije u energetsku infrastrukturu mogle bi privući kapital, ali geopolitički rizici povezani s promenama klimatske politike mogli bi neutralisati dobitke".

Potencijalna recesija u Nemačkoj i njen uticaj na Centralnu i Istočnu Evropu

Avramović podseća da se Nemačka, kao najveća evropska ekonomija i industrijski lider, suočava se sa rastućim ekonomskim pritiscima koji bi mogli dovesti do recesije.

- S obzirom na to da Nemačka predstavlja ključnog ekonomskog partnera za mnoge zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE), efekti njenog ekonomskog usporavanja neminovno će se proširiti izvan njenih granica, značajno utičući na perspektive celog regiona Centralne i Istočne Evrope – ocenuje on.

Avramović ističe da je ekonomsko zdravlje Nemačke duboko povezano sa CIE regionom zbog snažnih trgovinskih veza, zajedničkih lanaca snabdevanja i investicionih tokova:

On podvlači trgovinsku i izvoznu zavisnost, probleme sa poremećajima u lancima snabdevanja, jer su mnoge ekonomije CIE integrisane su u nemačke industrijske lance snabdevanja pa bi sporavanje nemačke proizvodnje smanjilo bi potražnju za međuproizvodima iz regiona.

U tom smisli posebno napominje da su zemlje poput Slovačke i Mađarske, pa i Srbije, izložene su većem riziku.

Tu je, kako kaže, i pad investicija:

- Nemačke kompanije su među najvećim investitorima u CIE ekonomije, posebno u proizvodnim i tehnološkim sektorima. Ekonomska neizvesnost u Nemačkoj mogla bi dovesti do smanjenja stranih direktnih investicija (SDI), usporavajući otvaranje radnih mesta.
Najviše stranih investicija u regionu dolazi upravo u Srbiju. SDI u automobilsku industriju i posebno industriju autokomponenata u Srbiji rastu stabilno za sada i čine najveći deo investicija sa 17% ukupnih SDI u zemlji – navodi Avramović.

On podseća da je Nemačka tradicionalno među najvećim stranim investitorima u Srbiji, ali I navodi da je 2024. prva godina da se nivo nemačkih investicija smanjio u odnosu na prethodnu godinu.

- SDI čine oko 5.5% srpskog GDP-a i kao takve su neophodne i do sada su činile okosnicu privrednog rasta zemlje, ali će se sada možda više nego pre videti koliki je zapravo značaj domaćih investicija i domaćih preduzeća u održavanju privredne stabilnosti zemlje i njenog rasta u situacijama eksternih ekonomskih šokova – kaže Avramović.

Tu su i pritisci na tržište rada, jer bi "kontrakcija nemačke ekonomije mogla smanjiti mogućnosti zapošljavanja za radnike migrante iz CIE zemalja", navodi on i dodaje da doznake u srpskom GDP-u učestvuju sa oko 7.5%, od čega najveći deo dolazi upravo iz Nemačke.

- Najzad, ekonomski problemi Nemačke mogli bi uticati na sentiment investitora širom Evrope, dovodeći do odliva kapitala iz zemalja u razvoju, kakva je Srbija, deprecijacije valuta i povećanih troškova zaduživanja za zemlje CIE – zaključuje Avarmović.

Ublažavanje efekata preliva

Avramović smatra da, uprkos izazovima, zemlje CIE imaju mogućnosti da ublaže uticaj eventualne recesije u Nemačkoj:

Ekonomska diverzifikacija

- Jačanje trgovinskih veza sa vanevropskim tržištima moglo bi smanjiti zavisnost od Nemačke, a ulaganje u sektore visokog rasta, poput tehnologije i zelene energije, moglo bi stvoriti nove prilike za region.

Podsticanje domaće potražnje

- Kreatori politika u CIE regionu i Srbiji mogli bi se fokusirati na stimulisanje domaće potrošnje i investicija kako bi neutralisali pad izvoza i SDI.

Mehanizmi podrške EU

- Pristup EU fondovima, poput Mehanizma za oporavak i otpornost, može pružiti finansijske resurse za podršku rastu i infrastrukturnim projektima.

Strateško usklađivanje

- Saradnja sa Nemačkom na inicijativama energetske tranzicije i digitalizacije mogla bi stvoriti uzajamne mogućnosti rasta.



Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.