Konsultantska kuća Alvarez&Marsal stigla u Srbiju - Evo kako ocenjuju uticaj Trampovog povratka i ekonomske krize u Nemačkoj na naše i na tržišta CIE
Izvor: eKapija
Četvrtak, 05.12.2024.
14:57
Četvrtak, 05.12.2024.
14:57
Ilustracija (Foto: Pexels/AlphaTradeZone)
U oblasti finansijskog konsaltinga Alvarez&Marsal spada u pet najvećih kompanija u svetu, a prošle godine je bila na trećem mestu u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ova kompanija, između ostalog, poznata je i po rešavanju najvećeg bankrota u istoriji Sjedinjenih Američkih Država - Lehman Brothers, slučaja koji je pokrenuo svetsku finansijsku krizu 2008. godine.
Alvarez&Marsal prepoznao je tržišta Srbije i jugoistočne Evrope kao nov i značajan subjekat u dinamičnom svetu finansijskih usluga, a finansijsko savetovanje u regionu ovim dolaskom dobija nove ekspertize i mogućnosti za firme i finansijske institucije u oblastima kao što su restrukturiranje i sanacija firmi, akvizicije, spajanja kompanija i optimizacija poslovanja, stoji u saopštenju.
- Imajući u vidu bogato iskustvo i globalnu prisutnost Alvarez & Marsal, kompanije koja postoji više od 40 godina, sa 75 kancelarija u preko 30 zemalja sveta, na 6 kontinenata i preko 9.000 iskusnih profesionalaca širom sveta, time se otvaraju brojne prednosti i mogućnosti za širi ekonomski razvoj i prosperitet u sferi finansijskog sektora, kako u Srbiji, tako i u celom regionu - rekao je viši direktor za finansijski konsalting kompanije Alvarez&Marsal za Austriju i jugoistočnu Evropu, Nikola Avramović.
On je izneo i svoje projekcije efekata uticaja Trampovog povratka na finansijska globalna tržišta i efekata energetske tranzicije u Nemačkoj auto industriji na Srbiju i region, navevši kako se očekuje da će stavovi njegove administracije o politici imati dalekosežne posledice na inicijative za obnovljivu energiju, industriju fosilnih goriva, međunarodne klimatske sporazume, kao i na dinamiku globalnih investicija i trgovine.
- Tramp planira osnivanje Nacionalnog energetskog saveta, koji će, prema njegovim rečima, uspostaviti američku "energetsku dominaciju" širom sveta. Njegovi planovi uključuju podsticanje bušenja nafte i gasa u SAD i udaljavanje od klimatski fokusiranih prioriteta njegovog prethodnika Džoa Bajdena. Plan Trampa je da SAD imaju najniže troškove energije na svetu što bi smanjilo inflaciju, obnovilo američku energetsku nezavisnost, čak i uspostavilo energetsku dominaciju i omogućilo da SAD postanu (ponovo) svetska industrijska super-sila - podsetio je Avramović.
Međutim, istakao je, Trampove ambicije mogle bi se suočiti sa ograničenjima u stvarnom svetu.
- Na primer, proizvodnja nafte u SAD već je dostigla rekordne nivoe tokom Bajdenove administracije. Vlada ne može prisiliti kompanije da povećaju obim bušenja, a povećanje proizvodnje moglo bi sniziti cene i smanjiti profitabilnost tih kompanija - rekapo je Avramović.
On je dodao da će, uprkos tome, "dinamika tržišta uvek biti ključna" za svako potencijalno povećanje energetske proizvodnje.
- Ostaje nam da vidimo u kom smeru će se ovo dešavati, ali će svakako morati da se dešava brzo, jer Tramp ima samo 4 godine da sve to sprovede u delo, a prvi efekti se očekuju već sledeće godine - smatra Avramović.
Ekonomski i trgovinski uticaji
Avramović podseća i da je Tramp takođe nagovestio povratak politike "Amerika na prvom mestu" u trgovini, što bi, kako kaže, moglo imati ozbiljne posledice na evropski izvoz u SAD, posebno u već opterećenom automobilsko-industrijskom sektoru.
- Očekivano, to bi najviše pogodilo Nemačku, najizloženiju ekonomiju Evrope, čiji izvoz robe u SAD iznosi cak 4,2% BDP-a. Ako uzmemo u obzir da je Nemačka auto-industrija već u ozbiljnoj krizi, možda najvećoj posle Drugog svetskog rata, izgledi nisu sjajni - ocenjuje Avramović.
Izazovi energetske tranzicije
Trampova prethodna predsednička administracija, navodi Avramović, bila je obeležena politikama koje favorizuju tradicionalne energetske sektore, poput nafte, gasa i uglja, kao i povlačenjem iz Pariskog klimatskog sporazuma.
- Njegova predsednička kampanja za 2024. godinu i obris politike ukazuju na sličan fokus na "energetsku nezavisnost," što se često tumači kao podrška širenju proizvodnje fosilnih goriva - ukazuje on i dodaje da će Trampove politike verovatno uključivati povećanje bušenja nafte, izgradnju gasovoda i ublažavanje propisa o emisijama i korišćenju zemljišta za ekstrakciju, što može privremeno povećati broj radnih mesta u sektoru fosilnih goriva i domaću proizvodnju energije, posebno u državama koje zavise od uglja, ali bi mogle stvoriti prepreke investicijama u obnovljive izvore energije, smanjujući njihovu konkurentnost u odnosu na subvencionisane ili deregulativne fosilne izvore.
- Podsticaji za solarne, vetroelektrane i industriju električnih vozila mogli bi biti smanjeni, usporavajući tempo energetske tranzicije u SAD-u, ali i globalno, zbog pada konkurentnosti ovih "zelenih" industrija - smatra Avramović.
U tom smislu, podvlači, međunarodna tržišta za čistu tehnologiju mogla bi se preusmeriti ka zemljama koje zadržavaju snažnu posvećenost obnovljivim izvorima, poput Evropske unije i Kine.
- Takođe, potencijalno povlačenje iz klimatskih obaveza pod Trampovom administracijom moglo bi oslabiti globalnu klimatsku saradnju, otežavajući nacijama postizanje ambicioznih ciljeva dekarbonizacije. Zemlje u razvoju koje zavise od fosilnih goriva mogle bi slediti primer SAD-a, usporavajući globalne napore za smanjenje emisije - ocenjuje Avramović.
Uticaj na globalna finansijska tržišta
Finansijska tržišta, navodi Avramović, reagovala su kombinacijom iščekivanja i opreza na Trampov izbor, jer bi njegove politike mogle preoblikovati ekonomske prioritete i ponašanje investitora:
Dobici u energetskom sektoru
- Akcije u sektoru fosilnih goriva imaju potencijal za rast zahvaljujući deregulaciji uz povećano poverenje tržišta u naftne i gasne kompanije. Međutim, neizvesnost oko dugoročne globalne potražnje za fosilnim gorivima mogla bi ograničiti ovaj rast.
Pritisak na zelene investicije
- Sektor obnovljive energije mogao bi se suočiti sa povećanom nestabilnošću zbog smanjenih subvencija i mogućih trgovinskih sukoba oko komponenti za čistu energiju, poput solarnih panela i baterija za električna vozila. Investitori bi mogli preusmeriti sredstva ka međunarodnim zelenim tržištima ili novim tehnologijama manje zavisnim od američke politike – smatra Avramović.
Trgovinska i valutna dinamika
- Obnovljene trgovinske tenzije, posebno sa Kinom, mogle bi destabilizovati lance snabdevanja ključne za tehnologije čiste energije, utičući na globalnu proizvodnju i cene. Takođe, američki dolar mogao bi doživeti fluktuacije usled fiskalne i trgovinske politike, što bi uticalo na cene energetskih sirovina širom sveta – ocenjuje on.
Neizvesnost na finansijskim tržištima
Konačno, navodi Avramović, "Trampove nepredvidive političke odluke mogle bi dovesti do volatilnosti na tržištima akcija i roba. Na primer, investicije u energetsku infrastrukturu mogle bi privući kapital, ali geopolitički rizici povezani s promenama klimatske politike mogli bi neutralisati dobitke".
Potencijalna recesija u Nemačkoj i njen uticaj na Centralnu i Istočnu Evropu
Avramović podseća da se Nemačka, kao najveća evropska ekonomija i industrijski lider, suočava se sa rastućim ekonomskim pritiscima koji bi mogli dovesti do recesije.
- S obzirom na to da Nemačka predstavlja ključnog ekonomskog partnera za mnoge zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE), efekti njenog ekonomskog usporavanja neminovno će se proširiti izvan njenih granica, značajno utičući na perspektive celog regiona Centralne i Istočne Evrope – ocenuje on.
Avramović ističe da je ekonomsko zdravlje Nemačke duboko povezano sa CIE regionom zbog snažnih trgovinskih veza, zajedničkih lanaca snabdevanja i investicionih tokova:
On podvlači trgovinsku i izvoznu zavisnost, probleme sa poremećajima u lancima snabdevanja, jer su mnoge ekonomije CIE integrisane su u nemačke industrijske lance snabdevanja pa bi sporavanje nemačke proizvodnje smanjilo bi potražnju za međuproizvodima iz regiona.
U tom smisli posebno napominje da su zemlje poput Slovačke i Mađarske, pa i Srbije, izložene su većem riziku.
Tu je, kako kaže, i pad investicija:
- Nemačke kompanije su među najvećim investitorima u CIE ekonomije, posebno u proizvodnim i tehnološkim sektorima. Ekonomska neizvesnost u Nemačkoj mogla bi dovesti do smanjenja stranih direktnih investicija (SDI), usporavajući otvaranje radnih mesta.
Najviše stranih investicija u regionu dolazi upravo u Srbiju. SDI u automobilsku industriju i posebno industriju autokomponenata u Srbiji rastu stabilno za sada i čine najveći deo investicija sa 17% ukupnih SDI u zemlji – navodi Avramović.
On podseća da je Nemačka tradicionalno među najvećim stranim investitorima u Srbiji, ali I navodi da je 2024. prva godina da se nivo nemačkih investicija smanjio u odnosu na prethodnu godinu.
- SDI čine oko 5.5% srpskog GDP-a i kao takve su neophodne i do sada su činile okosnicu privrednog rasta zemlje, ali će se sada možda više nego pre videti koliki je zapravo značaj domaćih investicija i domaćih preduzeća u održavanju privredne stabilnosti zemlje i njenog rasta u situacijama eksternih ekonomskih šokova – kaže Avramović.
Tu su i pritisci na tržište rada, jer bi "kontrakcija nemačke ekonomije mogla smanjiti mogućnosti zapošljavanja za radnike migrante iz CIE zemalja", navodi on i dodaje da doznake u srpskom GDP-u učestvuju sa oko 7.5%, od čega najveći deo dolazi upravo iz Nemačke.
- Najzad, ekonomski problemi Nemačke mogli bi uticati na sentiment investitora širom Evrope, dovodeći do odliva kapitala iz zemalja u razvoju, kakva je Srbija, deprecijacije valuta i povećanih troškova zaduživanja za zemlje CIE – zaključuje Avarmović.
Ublažavanje efekata preliva
Avramović smatra da, uprkos izazovima, zemlje CIE imaju mogućnosti da ublaže uticaj eventualne recesije u Nemačkoj:
Ekonomska diverzifikacija
- Jačanje trgovinskih veza sa vanevropskim tržištima moglo bi smanjiti zavisnost od Nemačke, a ulaganje u sektore visokog rasta, poput tehnologije i zelene energije, moglo bi stvoriti nove prilike za region.
Podsticanje domaće potražnje
- Kreatori politika u CIE regionu i Srbiji mogli bi se fokusirati na stimulisanje domaće potrošnje i investicija kako bi neutralisali pad izvoza i SDI.
Mehanizmi podrške EU
- Pristup EU fondovima, poput Mehanizma za oporavak i otpornost, može pružiti finansijske resurse za podršku rastu i infrastrukturnim projektima.
Strateško usklađivanje
- Saradnja sa Nemačkom na inicijativama energetske tranzicije i digitalizacije mogla bi stvoriti uzajamne mogućnosti rasta.
Tagovi:
Alvarez and Marsal
Nikola Avramović
poslovanje u Srbiji
uticaj Trampa na finansijska tržišta
recesija u Nemačkoj
obnovljivi izvori energije
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora