U poslednjih 12 godina štednja u dinarima porasla skoro deset puta
Ilustracija (Foto: Shutterstock/Janusz Pienkowski)
Da je štednja i dalje važan deo finansijske strategije većine domaćinstava u Srbiji, pokazuju najnoviji podaci, prema kojima je u prvih devet meseci ukupna njihova štednja povećana za 1 mlrd EUR. Iako su suočeni sa niskim primanjima, građani i dalje uspevaju da uštede novac, a tako je već nekoliko godina, koliko se beleži pozitivan trend rasta i dinarske i devizne štednje u Srbiji.
Kako su za Politiku rekli u Narodnoj banci Srbije, krajem septembra dinarska štednja je iznosila 174 milijarde dinara i beleži znatno dinamičniji rast od devizne štednje – u devet meseci ove godine povećana je za 36,1 milijardu dinara ili za 26,2 odsto, dok u prethodnih godinu dana raste tempom od gotovo 50 odsto. Devizna štednja iznosi 15,1 mlrd EUR i od početka godine je povećana za 4,9 odsto.
Iz NBS kažu da broj dinarskih štednih partija iznosi 996.662, a najveći deo se odnosi na štedne uloge malih vrednosti do 10.000 dinara.
– Prosečan iznos dinarske štednje po partiji kontinuirano raste i od početka tekuće godine povećan je za 31 hiljadu dinara, tako da je krajem septembra iznosio 175 hiljada dinara. U slučaju devizne štednje najveći broj se odnosi na štedne uloge do 500 EUR. Prosečan iznos devizne štednje je 3.167 EUR, dok je krajem prošle godine iznosio 3.220 EUR – navode iz NBS.
Objašnjavaju da je u poslednjih dvanaest godina štednja stanovništva u domaćoj valuti porasla gotovo deset puta.
– Pozitivne promene su ostvarene i u strukturi dinarske štednje, u vidu rasta dugoročnih depozita, koji su povećani sa 1,8 milijardi dinara, koliko su iznosili u septembru 2012. godine, na 32,1 milijardu dinara u istom periodu ove godine. U posmatranom periodu rasla je i devizna štednja, iako nešto sporijom dinamikom od dinarske štednje – povećana je gotovo 90 odsto, sa 7,9 mlrd EUR na 15,1 mlrd EUR – kažu u Narodnoj banci Srbije.
Nikola Vuletić, predsednik Upravnog odbora Udruženja banaka Srbije, rekao je da stotu godišnjicu Svetskog dana štednje Srbija dočekuje sa nekoliko značajnih rekorda.
– Štednja stanovništva kontinuirano raste godinama unazad, i već je dostigla 19 odsto bruto društvenog proizvoda. Primetan je rast štednje stanovništva u dinarima, koja trenutno čini 30 procenata ukupne štednje stanovništva, čemu je u najvećoj meri doprinela stabilnost deviznog kursa u prethodnom periodu. Uveren sam da će se ovi pozitivni trendovi nastaviti i u narednom periodu, pogotovo ako se ima u vidu da je u prvih devet meseci ove godine ukupna štednja stanovništva povećana za 117,3 milijarde dinara, ili za 1 mlrd EUR – rekao je Vuletić.
Dr Ismail Musabegović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, rekao je za Politiku da za njega nije iznenađenje to što raste štednja u Srbiji, kao ni to da se povećava broj ljudi koji sklanjaju novac sa strane.
– Imali smo atraktivno povećanje kamata i dalje se mogu dobiti relativno dobre kamate, posebno za štednju u evrima. Sve je veće poverenje u bankarski sistem države, iako imamo inflaciju kao veliku traumu stanovništva. Podaci pokazuju da je isplativija štednja u dinarima jer je kurs stabilan – rekao je Musabegović dodavši da je štednja dobra za štediše, ali i za banke koje taj novac posle plasiraju u kredite.
Na pitanje da li građani i dalje čuvaju novac u slamaricama, profesor Musabegović kaže da čuvaju i da je upravo deo tih sredstava završio u bankama, ali da i dalje ima onih koji ušteđevinu čuvaju kod kuće.
– To je slučaj sa malim štedišama, dok veći igrači novac drže u bankama i to je sigurno budući da imamo garancije države do 50.000 EUR – kaže prof. Musabegović.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora