NavMenu

U Narodnoj biblioteci Srbije otvoren Legat Milana Mladenovića

Izvor: Danas Četvrtak, 07.11.2024. 11:16
Komentari
Podeli
Sa snimanja albuma Dum-Dum 1991. godine (Foto: Printscreen/Youtube/Zadužbina Milana Mladenovića)Sa snimanja albuma Dum-Dum 1991. godine

– Treba mi svet, otvoren za poglede, otvoren za trčanje. I treba mi soba da primi pet hiljada ljudi sa dignutim čašama – stih je pesme "Budi sam na ulici", od EKV-a, kojim je Rok hor otvorio Legat Milana Mladenovića, u Narodnoj biblioteci Srbije, 5. novembra, tačno 30 godina od odlaska velikog umetnika.

Legat Milana Mladenovića pevača, gitariste, tekstopisca i kompozitora u bendovima Ekatarina Velika i Šarlo Akrobata sazdan je od rukopisnih zbirki velikog broja pesama, lične biblioteke sa oko 200 publikacija, fotografske zbirke od 260 snimaka, kolekcije ploča i kaseta i drugih stvari koje je Zadužbina Milana Mladenovića predala na čuvanje Narodnoj biblioteci Srbije pre nekoliko godina. Autorka postavke je istoričarka umetnosti i kustoskinja Dobrila Denegri.


Glumac Branislav Trifunović primetio je da ćemo zahvaljujući Milanovom legatu dobiti jasniju sliku o životu ovog umetnika.

– Zato što su taj život i ta dela dostojna divljenja, zalsužuju da budu ovde u instituciji kakva je Narodna biblioteka Srbije. Ovde ćemo konačno bolje upoznati Milana, a samim tim bolje ga razumeti – kazao je Trifunović.

Upravnik Narodne biblioteke Srbije Vladimir Pištalo istakao je da "konačno imamo ovu malu kapsulu rokenrola" zbog koje ni ta institucija od večeras neće biti ista, a neće ni percepcija rokenrola.

Novinar, muzički kritičar pisac i autor knjige "Mesto u mećavi, priča o Milanu Mladenoviću", Aleksandar Žikić kazao je da ljudi iz rokenrola nemaju često priliku da se nađu u ovakvom okruženju ili da se njihovo nasleđe slavi na ovaj način.

– Ako uspeh definišemo kao progresivno ostvarivanje nekog vrednog cilja, onda je Milan Mladenović bio veoma uspešan čovek. On je to postigao na način koji gotovo da nema odgovarajuće poređenje na ovdašnjoj, a ni na mnogim svetskim scenama. Uspeo je da bude veoma uspešan, da on i EKV pune svaki prostor u kome su nastupali, da prodaju mnogo ploča, a da se ni jednog trenutka ne proda, odnosno, nijednog trenutka ne dozvoli da oportunizam nadjača integritet. Njegovo umentičko delo nikada nije izneverilo integritet, zbog koga je nastajalo. Milanovo nasleđe je nasleđe plemenitog čoveka – kazao je Žikić.

Nebojša Krivokuća iz Zadužbine Milana Mladenovića pozvao je sve da na sajtu milanmladenovic.com otkriju još stvari koje se nalaze u zaostavštini Milana Mladenovića, ne samo one koje su izložene u legatu, već dodatne rukopise, fotografije, deliće intervjua… i dodao da će količina sadržaja na sajtu vremenom rasti.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Narodna biblioteka Srbije je najveća biblioteka i najstarija ustanova u Srbiji, koja je više puta uništena u poslednja dva veka.

Osnovana je 1832. godine u knjižari Gligorija Vozarovića. Inicijalni fond činili su pokloni Vozarevića i drugih srpskih kulturnih poslenika. Za dan osnivanja uzima se 28. februar 1832. godine kada je Dimitrije Davidović poslao pismo knezu Milošu o uređenju biblioteke.

U vreme kada je bibliotekar bio Janko Šafarik (1861–1869), biblioteka je preseljena u Kapetan-Mišino zdanje i tu je u levom prizemnom krilu, dočekala Prvi svetski rat. Početkom Prvog svetskog rata jedan deo vrednijih, posebno starih rukopisnih knjiga, je evakuisan iz biblioteke i spakovan u voz. Preostale knjige i arhiva postale su ratni plen Nemačke i Bugarske (gde su odnete), a deo je ostao i propao.

Zgrada biblioteke na Kosančićevom vencu pogođena je 6. aprila 1941. godine prilikom nemačkog bombardovanja Beograda i veliki deo knjižnog fonda je tada uništen.

U aprilu 1946. godine biblioteka dobija zgradu nekadašnjeg hotela „Srpska kruna“ na kraju Knez-Mihailove ulice, u toj zgradi se nalazi Biblioteka grada Beograda. Kamen temeljac za izgradnju nove namenske zgrade Narodne biblioteke Srbije svečano je postavljeno 20. oktobra 1966. godine, a radovi na zdanju površine 24.000 metara kvadratnih završeni su šest godina kasnije 1972. godine. Zgradu je projektovao arhitekta Ivo Kurtović. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.