Banke u Srbiji samo od održavanja računa i provizija lane zaradile 660 mil EUR - Krediti više nisu u fokusu
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/rupixen)
Banke u Srbiji su samo od provizija za razne usluge i naknada u 2023. zaradile 660 mil EUR, a u poslednje četiri godine skoro 2 mlrd EUR. Ako se ima u vidu da je njihov ukupan profit lane bio 1 mlrd EUR, to znači da osnovni posao banaka više nije kreditiranje, prenose Večernje novosti.
Advokati Marija Radanović i Miroslav Živković ukazuju da je takva praksa banaka u vezi sa provizijama i naknadama nezakonita.
- Banke su pronašle zlatni rudnik, ali ne kopanjem. Prema zvaničnom izveštaju Agencije za privredne registre (APR), banke su u poslednjem finansijskom izveštaju za 2023, a govorim samo o naknadama i provizijama, zaradile 660 mil EUR. To nije deo redovne zarade, već samo od naknada troškova. Podsetiću vas da je 2022. taj profit bio manji za skoro 100 miliona evra. Dakle, toliko u proseku godišnje raste - kaže Živković.
Kako je za Novosti rekao Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača Efektiva, očigledno je da poslednjih par godina primarni bankarski posao nije plasiranje kredita, nego prodaja magle i naplata provizija i naknada koje su često fantomske i koje nemaju realnog utemeljenja, u smislu da je zauzvrat korisniku pružena neka usluga.
"Kako to održavaju račun, šta mu rade?"
- To je jedan od retkih biznisa gde se od građanina nešto naplaćuje, a ne pruža mu se usluga. Evo, na primer održavanja računa - kako ga održavaju, šta mu rade? Kada je u pitanju e-bankarstvo, korisnik upotrebljava svoj telefon, uradi sav njihov posao, i na kraju mu naplate. Pri tom su sebi smanjili trošak otpuštanjem zaposlenih. To je raj za banke - istakao je Gavrilović
Prema njegovom mišljenju, ograničavanje kamatnih stopa koje će biti regulisano donošenjem novog Zakona o zaštiti korisnika finanijskih usluga, nema previše smisla bez regulisanja provizija i naknada, jer banke tu ostvaruju najveću zaradu. Finasijski stručnjak Vladimir Vasić kaže da je osnovna delatnost banaka kreditiranje.
- Uobičajena praksa je da banke oko 80 odsto svojih prihoda ostvaruju od kamata, a 20 procenata po drugom osnovu, od provizija i naknada - precizira Vasić. - Kada je u pitanju održavanje računa, građani imaju mogućnost da se opredele za osnovi paket koji košta 150 dinara i sadrži bazične elemente, to svaka banka mora da ponudi.
Navodeći da su banke u poslednje četiri godine zaradile skoro 2 mlrd EUR po osnovu provizija i naknada, advokat Živković ukazuje da se to dešava upravo u onom periodu kada su izvršile pritisak na Vrhovni kasacioni sud da promeni stav u vezi troškove obrade kredita, koji je do tada bio u korist građana, jer će navodno propasti bankarski sistem. Živković kaže da i praksa Evropskog suda pravde, koju i naši sudovi imaju obavezu da poštuju, pokazuje da je takvo postupanje banaka nezakonito.
Firme:
Agencija za privredne registre Beograd
Narodna banka Srbije Beograd
Udruženje bankarskih klijenata Efektiva
Vrhovni kasacioni sud Beograd
Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita Beograd
Tagovi:
Vrhovni kasacioni sud
VKS
Nacionalna korporacija za osiguranje kredita
Evropski sud pravde
Marija Radanović
Miroslav Živković
Dejan Gavrilović
Vladimir Vasić
Zakon o zaštiti korisnika finanijskih usluga
održavanje računa
naknade i provizije
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora