NavMenu

Građani se izborili protiv "zlatiborizacije" Rtnja

Izvor: eKapija Četvrtak, 17.10.2024. 13:39
Komentari
Podeli
(Foto: Aleksandar Parezanović)

Polekol i inicijativa Pravo na vodu obavestili su javnost da je planirana "zlatiborizacija" Rtnja uspešno osujećena zahvaljujući mobilizaciji građana i organizacija širom Srbije. Nacrt Prostornog plana za Specijalni rezervat prirode Rtanj, koji je uključivao vetroparkove, kamenolome, skijalište i male hidroelektrane, pretrpeo je ključne izmene nakon masovnog učešća građana na Javnom uvidu koji je održan u petak, 11. oktobra, u Sokobanji, prenosi portal Daljine.rs.

- Javni uvid obeležilo je ogromno interesovanje građana, a pristigao je ogroman broj primedbi. Velika većina je prihvaćena, što govori puno o kvalitetu i osnovanosti primedbi. Pohvalno je i to što je komisija zakonito postupala i otvoreno prihvatila primedbe - izjavio je Strahinja Macić, pravnik Polekola, koji je prisustvovao četvoročasovnoj sednici.

Vladan Dimitrijević iz Sokobanjskog ekološkog društva dodao je ovim povodom da su "ljudi iz komisije videli da smo svi složno protiv preterane urbanizacije. Iznenađen sam, ali i zadovoljan što je većina naših primedbi prihvaćena".


Planirani vetroparkovi su naročito zabrinuli učesnike Javnog uvida jer bi značili masovno uništavanje šuma i degradaciju staništa za retke vrste poput surog orla i sivog sokola.

- Rtanj je značajno stanište ptica, a postavljanje vetroparkova bilo bi katastrofalno za prirodni svet planine - naglašava Dimitrijević.

Dodatno, ideja o skijalištu je naišla na snažno protivljenje jer Rtanj, sa svojih 1.560 metara, nema adekvatne uslove za održivo skijalište.

- Skijalište bi zahtevalo ogromne količine vode za veštački sneg, što nije izvodljivo na planini gde nema dovoljno snega ni prirodnih vodenih resursa - istakao je Dimitrijević.

Ostale opasnosti uključivale su izgradnju kamenoloma i malih hidroelektrana, što bi, kako navode, devastiralo reke i uništilo staništa za zaštićene vrste poput rečnih rakova i pastrmki.

- Zahvaljujući podnetim primedbama, plan sada ne predviđa izgradnju malih hidroelektrana - dodaje Macić.

Iako su mnoge primedbe prihvaćene, određeni problemi ostaju, kao što je plan za izgradnju akumulacija na planinskim rekama, što, kako se dalje navodi u ovom tekstu, može ozbiljno ugroziti ekosistem. Polekol će nastaviti da prati sve buduće odluke i osigurava da Rtanj ostane netaknuta prirodna oaza.

- Već imamo dovoljno promašenih primera "zlatiborizacije" u Srbiji. Rtanj to ne sme postati - zaključio je Macić.

Poziv da se ovo prirodno dobro sačuva i Polekolove primedbe je za nekoliko dana videlo i podelilo na društvenim mrežama više od 100.000 građana, a veliki broj njih su preuzeli primedbe koje je Polekol formulisao i uputili ih komisiji.

Polekol i inicijativa Pravo na vodu se zahvaljuju svim građanima, udruženjima i stručnjacima koji su se udružili u zaštiti Rtnja od neodrživih projekata i pozvali javnost da ostane budna i uključena u sve buduće procese zaštite životne sredine.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Rtanj je planina koja se nalazi u istočnoj Srbiji, oko 200 km jugoistočno od Beograda, nadomak Boljevca. Pripada Karpatskim planinama, a najviši vrh Šiljak (1565 m) predstavlja prirodni fenomen kraškog reljefa. Specifičan raspored stena kraškog reljefa nije uticao samo na biljni pokrivač, na vode i izvore Rtnja, već i na njegov oblik. Pa ako pogledamo na Rtanj sa severa ili juga, on nam se ukazuje kao dugačak greben u obliku trapeza, dok je dole širok i masivan, gore se sužava u uzani ivičasti zid.

Rtanj spada u karpatsko-balkanske planine, naglo se diže iz ravnice i završava skoro pravilnom kupom, pa mnogi veruju da je i Rtanj piramida slična onima u susednoj Bosni. Rtanj je u podnožju uglavnom sastavljen od peščara i stena, a u višim delovima od krečnjaka. Sa južne strane padovi su blagi i prema podnožju se prostire visoravan koja se lagano spušta ka Soko Banji. Na severnoj strani Rtanj je izrazito odsečen sa oštrim grebenom pri vrhu. Na istočnom kraju grebena, uzdiže se glavni vrh Šiljak. Severna strana planine prekrivena je šumama i pašnjacima, obrasla autohtonim biljnim vrstama i obiluje izvorima pitke vode. U Ovom delu se nalazi i lovište koje se prostire na 6368 ha. Najčešća lovna divljač su srne i divlje svinje. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.