NavMenu

Ovako bi trebalo da izgleda buduća HE Kovanići u blizini Zenice - Akumulacija duga oko 3,6 km

Izvor: eKapija Petak, 20.09.2024. 12:46
Komentari
Podeli
Akumulacija HE Kovanići (Foto: printscreen/Studija uticaja na okoliš/CETEOR)Akumulacija HE Kovanići
Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) iz Sarajeva izradio je dopunjenu vreziju Studije uticaja na okoliš za projekat izgradnje HE Kovanići na rijeci Bosni u okviru priprema za realizaciju projekta čiji je investitor Elektroprivreda BiH.

Studija o procjeni uticaja na okoliš za projekat izgradnje HE Kovanići na rijeci Bosni urađena je na osnovu Idejnog
projekta HE Kovanići koji je završen 2021. godine od strane Energoinvesta, d.d. – Energoinženjering.

HE Kovanići je pribransko postrojenje sa aspekta korištenja pada (strojara je smještena neposredno uz branu), a
protočno sa energetskog aspekta koje radi na prirodnim dotocima.

Glavne komponente odnosno objekti HE Kovanići su sljedeće:
▪ gravitaciona betonska brana uzvodno od naselja Kovanići,
▪ riblja staza,
▪ ulazna građevina, integrisana u branu,
▪ strojara sa dvije cijevne turbine na lijevoj strani rijeke instaliranog kapaciteta od ukupno 12,2 MW,
▪ upravno-komandna zgrada,
▪ priključak na prenosnu mrežu 110kV,
▪ saobraćajnice u sastavu HE.

(Foto: printscreen/Studija uticaja na okoliš/CETEOR)
Uzvodno od brane planirana je akumulacija u dužini od cca 3,6 km, a nizvodno od brane planirana je regulacija nizvodnog korita rijeke Bosne od profila izlazne vode u dužini od 1,7 km. Brana je betonska, konstruktivne visine 27,50 m i dužine u kruni 143,00 m, locirana uzvodno od naselja Kovanići, a izvodi se u cilju koncentracije pada. Na taj način se formira akumulacija neposredno uzvodno od brane.

Izgradnjom brane HE Kovanići, formira se akumulacija u koritu rijeke Bosne sa kotom normalnog i maksimalnog uspora 263,50 m n.m., dužine cca 3,60 km (Slika 3). Usvojena kota minimalnog radnog nivoa akumulacije HE Kovanići 261.00 m n.m. predstavlja najnižu kotu nivoa vode za koju agregati još uvijek mogu raditi i za koju je zadovoljen uslov potopljenosti rešetke na ulaznoj građevini.

Kako se izgradnjom brane i formiranjem akumulacije ne bi ugrozila stabilnost nasipa magistralnog puta i željezničke pruge, Idejnim projektom je dato tehničko rješenje zaštite ovih nasipa zasječenim šipovima koji se međusobno uklapaju stvarajući vodonepropusnu barijeru.

Pristup objektu hidroelektrane će biti omogućen preko pristupne saobraćajnice koja se odvaja sa magistralnog puta M17 Sarajevo-Doboj.

U Idejnom projektu usvojen je generalni koncept plasmana proizvedene električne energije iz tri hidroelektrane: HE Kovanići 12,2 MW, i nizvodnih HE Begov han 9,8 MW i HE Želeća 9,8 MW, koje bi međusobno bile spojene novim kablovima 20 kV i koje bi na lokaciji HE Kovanići, preko mrežnog transformatora 20/115 kV, izlazile na 110 kV prenosnu mrežu EES BiH. Ovo rješenje ja dato na osnovu zahtjeva Elektroprenosa BiH, koji ne dozvoljava spajanje na malim udaljenostima sa 110 kV prenosnom mrežom relativno malih novih izvora električne energije. Izlazno postrojenje 110 kV u HE Kovanići se priključuje na postojeći dalekovod 110 kV TS Zenica 1 – TS Zavidovići po sistemu "Ulaz/Izlaz" preko dva dalekovodna polja =E2 i =E6.

Moguća godišnja proizvodnja u HE Kovanići je 58,53 GWh.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je na javni uvid ovu dopunjenu Studiju utjecaja na okoliš za projekat izgradnje HE Kovanići na rijeci Bosni, nakon što je održana javna rasprava i date primjedbe zainteresovane javnosti.

Planovi EPBiH

Ključni cilj Elektroprivrede BiH (EPBiH) do kraja ove dekade jeste kontinuirana izgradnja objekata na obnovljivim izvorima energije (OIE) kao što su hidroelektrane (HE), vjetroelektrane (VE), fotonaponske elektrane (FNE) i biomasa.

U novembru 2023. godine predložena je Strategija energetske tranzicije i dekarbonizacije EPBiH 2050. godine.
U skladu sa strategijama energetske tranzicije EPBiH, planirano je da do 2030. godine u pogon uđe novih 718 MW
instaliranih kapaciteta u OIE, s godišnjom proizvodnjom od oko 1.693 GWh. Ovi kapaciteti uključuju 108 MW iz
hidroelektrana među kojima su tri projekta na rijeci Bosni, 170 MW iz vjetroelektrana, 390 MW iz fotonaponskih
elektrana i 50 MW iz biomase. Ovaj plan doprinosi nastojanjima za smanjenje emisija ugljika i smanjenju pritisaka na
okoliš, te u ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije i energetske održivosti.

Trenutno, odnos proizvodnje električne energije iz termoelektrana i obnovljivih izvora u EPBiH je u korist
termoelektrana, s okvirnim omjerom 75%:25% (ovisno o hidrološkim prilikama).

S. T.
Fotografije:
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.