Kompanije iz BiH bez međunarodnih ambicija - Investicije u inostranstvo na nivou statistički zanemarivog podatka

Ukupna ulaganja iz BiH od nastanka države do kraja 2023. godine iznosila su 1,551 milijardu KM, piše u analizi Centralne banke BiH (CB BiH).

Međutim, direktne strane investicije u BiH samo prošle godine su iznosile 1,89 milijardi KM, što znači da su investicije u BiH za samo jednu godinu veće nego što su ikad kompanije iz BiH investirale bilo gdje u inostranstvu.

Kako se detaljno navodi u analizi, Hrvatska sa iznosom od 554,1 milion konvertibilnih maraka i u 2023. godini zauzima prvo mjesto sa ukupnim stanjem ulaganja iz BiH.

Prate je Crna Gora i Srbija u koje je svih ovih godina uloženo ukupno 264,8 miliona, odnosno 232,2 miliona KM.

- Ukupni tok ulaganja u inostranstvo prošle godine iznosio je 206,4 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja povećanje od 133,3% ili 117,93 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Investiranje u Sloveniju tokom 2023. godine u iznosu od 66,9 miliona KM je na prvom mjestu po visinu ulaganja, dok je investiranje u Republiku Hrvatsku sa iznosom od 38,2 miliona KM na drugom mjestu. Slijedi Republika Srbija u koju je investirano 28,8 miliona konvertibilnih maraka - ističe se u analizi CB BiH.

Što se tiče tokova direktnih stranih ulaganja po komponentama, 104,5 miliona se odnosi na vlasnički kapital, 47 miliona na zadržane zarade, a na ostali kapital odnosi se 54,8 miliona konvertibilnih maraka.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da je obim investicija iz BiH u inostranstvo na nivou statistički zanemarivog podatka.

- To je odraz činjenice da je BiH ekonomija koja je receptivna, a ne emitivna zemlja kada su investicije u pitanju. Naime, domaće kompanije su mahom orijentisane na proizvodnju za domaće tržište i to u dijelu nerazmjenjivih dobara. Sa druge strane, proizvodnja koja je usmjerena na izvoz je resursno-intenzivna te stoga ni izvozne kompanije shodno onom što proizvode ne investiraju u inostranstvu. Za nas je važno pratiti u ovoj razvojnoj fazi kako investicije domaćih kompanija utiču na supstituciju uvoza s obzirom na to da je prvo potrebno pobijediti konkurenciju na domaćem tržištu da bi se kasnije razmišljalo o širenju na strana. Tek tada bi se obim investicija u inostranstvo mogao povećati - naveo je Mlinarević.

Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić smatra da ovaj porast predstavlja pozitivan signal, jer ukazuje na rastući interes kompanija iz BiH za širenje poslovanja van granica zemlje.

- Međutim, kada stavimo te brojke u širi kontekst, jasno je da su domaće kompanije i dalje suzdržane u svojim međunarodnim ambicijama. S jedne strane, rast ulaganja u inostranstvo pokazuje da postoje određeni kapaciteti i volja domaćih privrednika da istražuju nove tržišne prilike. S druge strane, visina tih ulaganja jasno odražava izazove sa kojima se bh. kompanije suočavaju kada je riječ o izlasku na međunarodnu scenu. Geografski bliske zemlje, poput Slovenije, Hrvatske i Srbije, prirodan su izbor za bh. investitore, što ukazuje na njihovu želju da ostanu u poznatom i srodnom poslovnom okruženju. Ipak, važno je napomenuti da se većina ulaganja odvija na regionalnom nivou, dok su investicije u šire međunarodne okvire rijetke. Poređenje s investicijama koje dolaze u Bosnu i Hercegovinu dodatno osvjetljava ovu situaciju - istakao je Pepić.

Dodao je da visina stranih ulaganja u prošloj godini jasno pokazuje da je BiH i dalje privlačna destinacija za strane investitore.

- Razlika u veličini ulaganja ukazuje na dublje ekonomske i strukturne izazove s kojima se bh. kompanije suočavaju. Iako je rast ulaganja u inostranstvo pozitivan pokazatelj, on još nije dovoljan da bi se moglo govoriti o značajnijoj ekonomskoj ekspanziji. Potrebna je dodatna podrška i osnaživanje domaćih preduzeća kako bi mogla zauzeti značajnije mjesto na međunarodnom tržištu - zaključio je Pepić.

CB BiH

Ekonomski fakultet Univerzitet IS

strani investicije

ulaganja domaćih kompanije

inostrane investicije bh kompanija

Predrag Mlinarević