Moguće ulaganje mađarskog Mezei-Villa spas za Rudnike željezne rude Ljubija

Kako je već objavljeno, predstavnici ove mađarske kompanije nedavno su u Banjaluci na sastanku sa ministrom energetike i rudarstva Republike Srpske Petrom Đokićem iskazali interesovanje za uspostavljanje saradnje u oblasti rudarstva, kao i učešće u određenim solarnim projektima koji se trenutno realizuju u Srpskoj.

Đokić je pružio punu podršku budućim projektima i aktivnostima od zajedničkog interesa te tom prilikom istakao da će resorno ministarstvo biti na raspolaganju za svu pomoć u ostvarenju tih ciljeva, u skladu sa nadležnostima i važećim propisima u Srpskoj.

Tehnički direktor Rudnika željezne rude (RŽR) Ljubija, Stanko Vujković, istakao je za Glas Srpske da ovo preduzeće ne može da živi bez nekog ovlaštenog partnera koji će napraviti neku dokapitalizaciju i ući u ozbiljnu priču kada je riječ o proizvodnji rude, zbog čega bi saradnja sa mađarskom kompanijom bila od izuzetno velikog značaja.

- Rude u Ljubiji ima negdje blizu 50 miliona iskazanih tona. Međutim, trenutno njen kvalitet ne zadovoljava tehnološki proces - kazao je Vujković, naglasivši da bi osnivanje interfabrike u Ljubiji sa ozbiljnim partnerom promijenilo sliku. On je podsjetio da RŽR Ljubija prihod ima isključivo od raspodjele dobiti zajedničkog preduzeća ArcelorMittal Prijedor, koje je osnovano sa indijskim partnerom 2004. godine.

- Ta kompanija, odnosno njihov sektor proizvodnje rude i čelika je u veoma teškoj situaciji, tako da nismo dijelili dobit u posljednje tri godine. Da li ćemo je dijeliti za prošlu godinu još ne znamo. U septembru bi trebalo da bude zajednički sastanak i nadam se da ćemo se uspjeti dogovoriti o raspodjeli dobiti za prošlu godinu kako ne bismo došli u situaciju da moramo gubitak kompenzovati na račun osnovnog kapitala i slično - istakao je Vujković.

Dodao je da uprkos tim problemima, sve obaveze RŽR Ljubija, gdje je trenutno zaposleno dvadesetak ljudi, redovno izmiruje.

- Opstajemo zahvaljujući novcu koji smo na računu uspjeli da sačuvamo još iz nekog prethodnog perioda i da isplaćujemo plate - rekao je Vujković.

Proizvodnja u RŽR Ljubija kod Prijedora trebalo je prošle godine nakon tri decenije ponovo da počne, međutim turbulencije na tržištu čelika u Evropskoj uniji stale su tome na put, iako je prema Vujkovićevim riječima, sve bilo spremno.

- Čak je proizvedeno 40.000 tona metala u Ljubiji, koji sada suštinski niko neće da kupi, jer je integralna proizvodnja čelika sa aspekta visokih peći u Evropi u jednoj velikoj krizi i pred gašenjem - objasnio je Vujković.

Stanko Vujković istakao je da je sudbina zeničke željezare, koja je kritična, povezana sa RŽR Ljubija, odnosno ArcelorMittal Prijedor.

- Naša ruda je isključivo bila vezana za projekat iz Zenice tako da mi u ovom momentu ništa ne možemo prognozirati - rekao je Vujković.

Vlada RS

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske

Rudnici željezne rude Ljubija

RŽR Ljubija

ArcelorMittal Prijedor

ArcelorMittal Zenica

Mezei Vill

Petar Đokić

Stanko Vujković

rudnik željeza

rudnik željezne rude

zenička željezara

proizvodnja čelika

prodaja čelika

dokapitalizacija

eksploatacija željezne rude

proizvodnja željezne rude