NavMenu

Na beogradskom Hipodromu kao da je vreme stalo, ali za sada nema rešenja za rekonstrukciju

Izvor: RTS Sreda, 19.06.2024. 16:18
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: NEIL ROY JOHNSON/shutterstock.com)Ilustracija
Ovog meseca obeležava se 110 godina od nastanka Hipodroma kod Careve ćuprije. Ekipa RTS proveravala je kakvi su trenutno uslovi za rad na najstarijem sportskom objektu u Beogradu.

U okolini Hipodroma u poslednjih petnaestak godina izgrađeno je mnogo zgrada, pa i jedan most, a na samom Hipodromu kao da je vreme stalo.

Novca za potpunu rekonstrukciju nema, a konjički klubovi se snalaze, jer to nije jeftin sport.

Tamara Kovačević navodi da mesečno održavanje konja košta 300 evra.

- Sve zavisi kako u kojoj štali, ali je trenutno 300 evra, potkivanje još 50-70, trener 100. Pored jahanja stičemo i neke navike i neku odgovornost, pošto je velika odgovornost imati pogotovo svog konja, a i jahati tuđeg - napominje Kovačevićeva.

Cene zakupa "zanemarljive"

Javno preduzeće "Hipodrom Beograd" finansira se iz budžeta grada, novac dobija od zakupaca. Tu posluju jedan kafić, dva restorana, škole jahanja i konjički klub.

O cenama zakupa nisu želeli da govore, ali tvrde da su zanemarljive.

Nakon Drugog svetskog rata Hipodrom je postao društveno preduzeće.

Sredinom devedesetih počali su problemi. Tavorio je do 2006. godine, a onda je bankrotirao.

Dugovalo se Poreskoj upravi, vlasnicima štala. Prodaja u stečajnom postupku nije uspela, jer niko nije želeo da kupi preduzeće bez zemljišta.

Grad 2008. godine preuzima Hipodrom. O tome koliko bi koštala rekonstrukcija iz preduzeća i grada nisu želeli da govore.

Ana Marija Rakočević, pi-ar JP Hipodrom Beograd, kaže da je cela rekonstrukcija i sve ostalo što se dešava u firmi pod vlašću Grada Beograda, odnosno sve rekonstrukcije su finansirane od strane Grada i Republike Srbije.

- Javno preduzeće Hipodrom Beograd je veliko, prvo po površini, 26 hektara zelene površine i pored održavanja tih zelenih površina kao parka usred Beograda, mi imamo na sreću pomoć i naših velikih saveza - ističe Rakočevićeva.

Dugo su na Hipodromu pokušavali da nađu sponzore koji bi isplaćivali nagrade.

Koliko je koštao zakup pre 15 godina

Prema podacima službenog lista Beograda, dostupni su podaci iz 2009. godine. Prema njima, ugostitelji su plaćali mesečno od 460 do 750 dinara po kvadratnom metru, tezge i štandovi koštali su 1.000 dinara dnevno, dan televizijskog, filmskog ili muzičkog snimanja koštao je od 5.000 do 14.000. Bilbord je oko 15.000 dinara, a održavanje koncerta od 100.000 do 10 miliona dinara po danu. Svega toga ima i danas, a cene verovatno nisu niže.

Često su se potpisivale peticije da se prostor sačuva, jer je to jedan od 10 najstarijih sportskih objekata u svetu.

Prve trke održane su na Hipodromu kod Vukovog spomenika 1860. godine. Zatim, posle toga, Hipodrom se premešta na Banjicu.

Sa te lokacije Hipodrom dolazi na Carevu ćupriju.

Hipodrom inače spada u najstarije sportske objekte u Srbiji. Prošle godine renovirane su staze, nasut je novi pesak, popravljene su svlačionice, objekat za odmor džokeja i javni toalet, a sledeća velika investicija je obnova Kraljeve tribine.

Sve je to dovodilo u pitanje neke trkačke sezone. Ova sezona počela je na vreme.

- Počela je galopska sezona, trkačka galopska sezona, već smo prošli dva trkačka dana vrlo uspešno. Ostalo nam je još pet trkačkih dana, gde je naravno najveći trkački dan galopski, 102. galopski derbi ove godine, 7. jula - kaže Ana Marija Rakočević.

Pominjala se i mogućnost javno-privatnog partnerstva kako bi se lakše došlo do novca za ulaganje. Mnogi misle da Hipodrom ima i ozbiljan turistički potencijal.

Iako je s godinama interesovanje za trke sve veće, sistemskog rešenja i dalje nema.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Hipodrom Beograd ili Hipodrom kod Careve Ćuprije je hipodrom za konjske trke i najstariji sportski objekat u Beogradu u Srbiji. Izgrađen je u junu 1914. godine na državnom zemljištu pod besplatnim zakupom na 100 godina, ukazom jugoslovenskog Kralja Aleksandra I Karađorđevića Dunavskom kolu jahača „Knez Mihajlo“. Na hipodromu je 1921. godine održan prvi galopski derbi i prva trka grada Beograda, koje od tada postaju tradicionalne. U septembru 1930. godine održane su prve kasačke trke revijalnog karaktera.

Uredbom Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije od 3. septembra 1934. godine isto zemljište je izdato Dunavskom kolu jahača pod zakup na period od 75 godina uz nadoknadu od 1 dinara godišnje, a upravljanje hipodromom oduzeto im je 1949. godine, nakon nacionalizacije. Trkalište potom dobija naziv "Hipodrom Beograd". U više navrata preduzeće je menjalo pravni status i delatnost, da bi konačno 29. 2. 2008. godine Odlukom Skupštine grada Beograda promenilo oblik organizovanja u JP "Hipodrom Beograd".

Hipodrom Beograd raspolaže sa četiri staze. Najduža staza od 1500 metara je peskovita i sadrži tri ugla (nije elipsasta kao što je standard) koja od džokeja traži veliku veštinu, te je široka 20 metara. Druga, radna galopska staza je takođe peskovita i prati glavnu galopsku stazu, ali je od nje znatno uža, s 5 metara širine. Kasačka staza je standardna elipsa dužine 1000 i širine 30 metara, nasuta belom kamenom rizlom. Hipodrom poseduje Kraljevu ložu za VIP posetioce, 2260 mesta za sedenje na glavnoj tribini, te dve pomoćne tribine postavljene kao nadoknadu nakon incidentnog požara na glavnom tribini. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.