Istraživanje pokazalo da male plate u autoindustriji Srbije primoravaju radnike na prekovremeni rad
Izvor: Beta
Utorak, 11.06.2024.
17:12
Utorak, 11.06.2024.
17:12
Ilustracija (Foto: Vladislav Gajic/shutterstock)
To istraživanje Centra za politike emancipacije realizovano je u okviru projekta Nemačke razvojne saradnje "Inicijativa za globalnu solidarnost" koji finansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).
- Više od polovine radnika u autoindustriji radi u proizvodnji elektronske i električne opreme, a celokupna automobilska industrija čini polovinu industrijske proizvodnje u Srbiji, koja ima 10% udela u bruto domaćem proizvodu (BDP) - rekla je Tamindžija, a saopštio Centar za politike emancipacije.
Autor istraživanja Vladimir Simović naveo je da 70% ispitanika nije zadovoljno uslovima rada, dok je tek svaki 20 rekao da je zadovoljan.
Naglasio je i da je u fabrikama u kojima su prisutni borbeni sindikati primetno zadovoljstvo, napretkom u uslovima rada.
- Sektorom u celini dominiraju nisko kvalifikovani poslovi za koje obuka u proseku traje 15 dana. Svi ispitanici su naveli da rade prekovremeno, u proseku 44 sati nedeljno, dok je najduža prijavljena radna nedelja bila 76 sati - rekao je Simović.
Naveo je da je prosečna isplaćena zarada 70.000 dinara, ali da su u njoj sadržani i bonusi, naknade za prekovremeni i rad noću, dok je prosečna ugovorena zarada dosta niža i u proseku iznosi 50.000 dinara, a jedna četvrtina prijavljuje minimalnu zaradu, kao ugovorenu zaradu.
Simović je naglasio da su radnici pod pritiskom da ne koriste bolovanje, kako bi obezbedili bonuse prisutnosti, kao i da pristaju na prekovremeni rad koji se proteže izvan zakonskih okvira.
On rešenje vidi u povećanju minimalne zarade.
Pravnica Tanja Marković navela je da je oblast radnog prava veoma široka i često teška za sagledavanje i pravnicima, a posebno radnicima, kada je potrebno da se pravnim sredstvima izbore za svoja prava.
- I sudska praksa nažalost često pokazuje da njihov osećaj bespomoćnosti nije neosnovan, Inspektorat za rad je često potkapacitiran ili ne tumači zakonske odredbe adekvatno, što se kasnije preliva i na sudsku praksu - rekla je ona.
Dodala je da sudski sistem takođe ima manjak kapaciteta da se bavi sporovima iz oblasti radnog prava, a i kvalitet kadrova koji su zaposleni da kontrolišu primenu radnog zakonodavstva je u velikom opadanju u poslednjim godinama.
Mali broj sudija se, kako je rekla, bavi diskriminacijom i zlostavljanjem na radu i često su nedovoljno informisani, dok je kod pokretanja tužbi najveći problem nedostatak dokaza i nevoljnost drugih radnika da svedoče zbog straha od gubitka posla.
Predsednik Samostalnog sindikata Aptiv Leskovac Marko Todorović rekao je da su pojedine kompanije u Leskovcu "zabranjeni grad" i za Inspektorat rada i za sindikate.
- Kompanije u automobilskoj, ali i u drugim granama industrije godinama imaju politiku bonusa za prisutnost, što primorava radnike da ne koriste zakonom zagarantovano pravo na bolovanje - rekao je Todorović.
Dodao je da često i sindikati ne uspevaju da ispregovaraju sa kompanijama kolektivne ugovore koji bi bili u korist radnika.
Borba će se, kako je rekao, u narednom periodu odnositi na nepristajanje na minimalnu cenu rada.
Info sa lokala:
Leskovac
Tagovi:
Nemačka razvojna saradnja
Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Nemačke
Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju
GIZ
Bojana Tamindžija
Vladimir Simović
Tanja Marković
Marko Todorović
plate u autoindustriji
prekovremeni rad u autoindustriji
automobilska industrija
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
