Planovi korišćenja energetskih, metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina Timočke krajine
Utorak, 30.08.2011.
15:14
Plansko opredeljenje, definisano u Regionalnom prostornom planu Timočke krajine, koji je usvojen jula 2011.godine je održivo korišćenje energetskih, metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina, koje će se usklađivati sa opštom koncepcijom korišćenja mineralnih resursa Republike Srbije.
Održivo korišćenje mineralnih sirovina zasnivaće se dominantno na :
1) Stvaranju uslova za znatno intenzivnije i kompleksnije korišćenje istraženog i bilansiranog mineralnog bogatstva, u prvom redu za dokazane rezerve ruda bakra, zlata, drugih pratećih elemenata, zatim uglja i više nemetala (cementne sirovine, građevinsko-tehnički kamen, kvarcni peščari i peskovi, bentoniti), s tim da prioritet ima uvođenje u proizvodnju istraženih ležišta bakra Borska reka, Cerovo i Čoka Marin. U tom kontekstu, proizvodnja bakra mogla bi da dostigne nivo od 50-60.000 t, zlata oko 2-2,5 t i uglja preko 500.000 t (ne uključujući eventualnu izgradnju termocentrale od 300 MW što bi zahtevalo znatno veću proizvodnju uglja);
2) Početku istraživanja nafte i gasa duž istražnog profila P4-10 na pravcu Zlot – Brestovačka Banja – Krivelj – Deli Jovan – Sikole - bugarska granica, u okviru istražnog regiona "Timok";
3) Intenziviranju i završetku privatizacije, pre svega u okviru RTB "Bor", a takođe i četiri aktivna rudnika uglja sa podzemnom eksploatacijom;
4) Revitalizaciji tehnoloških procesa u eksploataciji i metalurškoj preradi metaličnih mineralnih sirovina, uključujući izgradnju najsavremenije topionice i postrojenja za pripremu mineralnih sirovina, pre svega modernizacijom flotacija;
5) Principu minimiziranja tehnogenog otpada i njegove transformacije u tehnogenu sirovinu koja se koristi u odgovarajućem proizvodnom procesu (pretapanje šljaka iz topionica, ponovno tretiranje materijala sa starih odlagališta postojenja za pripremu i dr);
6) Saniranju degradirane (zagađene, devastirane) površine oko postojećih rudarskih objekata (odlagališta iz rudarskih radova, flotacija, topionice i dr.) i razvoju projekata koji minimalno ugrožavaju životnu sredinu, primenom tzv. "zelenog inženjerstva" i "tehnologije bez ili sa minimumom otpadaka";
7) Stimulisanju rudarstva malih kapaciteta, odnosno optimalnog korišćenja malih ležišta, što je posebno interesantno kod zlata i kvalitetnijeg građevinsko-tehničkog kamena;
8) Razradi strategije razmeštaja rudarskih proizvodnih kapaciteta, polazeći od lokacije rudnih ležišta, optimalnog izbora metoda otkopavanja, potrebnog prostora za odlagališta svih vrsta jalovine; pri tome posebnu problematiku čini izbor lokacije za eventualnu izgradnju jedne termocentrale kapaciteta 300 MW;
9) Realizacija cementare kod Knjaževca kapaciteta oko 600.000 t cementa godišnje na bazi raspoloživih sirovina (krečnjaci, glina i dr.), pre svega ležišta krečnjaka "Jevik" i ležišta cementnih laporaca i gline u okolini;
10) Podsticaj korišćenju geotermalnih voda i razvoj neophodne infrastrukture i
15) Detaljno geološko istraživanje elemenata retkih zemlji u slivu Zamne kod naselja Plavna, opština Negotin, i dr.
Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije
Republička agencija za prostorno planiranje Srbije
Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije Beograd
RARIS doo Zaječar
Regionalna privredna komora Zaječar
Serbia Zijin Copper doo Bor
Grad Bor
Grad Zaječar
Opština Knjaževac
Opština Majdanpek
Opština Negotin
Opština Boljevac
Opština Sokobanja
Opština Kladovo

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora