NavMenu

Matica srpska traži "Fantast" - Najstarija kulturno-naučna institucija posle restitucije biće i najbogatija?

Izvor: Novosti Sreda, 03.08.2011. 16:23
Komentari
Podeli

"Fantast" (Foto: Shutterstock/Geza Farkas)"Fantast"

Čim Zakon o restituciji bude usvojen, iz Matice srpske na odgovarajuću adresu biće upućen elaborat sa zahtevom da joj se, najzad, vrati imovina. A bude li tako i učinjeno, Matica neće više biti "samo" najstarija kulturno-naučna institucija u Srba (ove godine prilično skromno obeležila 185. rođendan), već verovatno i - najbogatija. Elaborat je u pripremi dve godine, a predstavnici Matice pišu ga u dosluhu sa ekonomskim, pravnim i ekspertima Univerziteta u Novom Sadu.

- Matičina imovina broji 80 stanova u Novom Sadu (ukupno 8.000 kvadrata), ali i 342 jutra plodne oranice u okolini Bečeja, uključujući i prelepi dvorac "Fantast", turističku atrakciju Vojvodine, koji je Matici zaveštao čuveni veleposednik Bogdan Dunđerski - rekao je za "Novosti" Matičin predsednik, akademik Čedomir Popov.

Bez stanara

Poslednjih godina država sve manje sredstava izdvaja za naučne programe Matice srpske. A jedini od 80 stanova u koji Matica zasada ima pristup jeste onaj od 80 kvadrata u Ulici Marije Trandafil. I dalje je prazan, jer u jeku ekonomske krize, u Novom Sadu je, kako se ispostavilo, nemoguće naći zakupca za tako veliki stan u centru grada.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Bogdan Dunđerski, iz najbogatije porodice u Vojvodini s kraja 19. i početka 20. veka, na imanju koje se prostiralo na preko 2.600 jutara sagradio je dvorac kao iz bajke, doslovno izmaštao je svoj svet.

Bogdan Dunđerski počeo je da gradi svoj dvorac iz mašte u 57. godini. Proputovao je čitavu Evropom i upoznao se sa načinima gradnje njenih dvoraca, a jedan od osnovnih postulata gradnje je tajnovitost i mističnost same gradnje.

Bogdan nije angažovao lokalne radnike već majstore iz Češke. Zašto? Samo tako je mogao da sačuva tajnu svoga dvorca. Pričalo se da su dovožene ogromne količine najkvalitetnijeg slavonskog hrasta i da su preko noći one nestajale, a da niko nije znao da kaže gde je to ugrađeno. Pretpostavlja se da postoje tajni hodnici koji povezuju dvorac s ergelom i da su oni obloženi slavonskom hrastovinom. Što se tiče tajnih prostorija, možemo slobodno da tvrdimo da ih ima najmanje dve.

Kapela je građena uporedo kada i dvorac, u neovizantijskom stilu. Ikonostas je oslikao naš poznati slikar Uroš Predić, inače veliki prijatelj Bogdana Dunđerskog. Pored dvorca rađena je i kapela u neovizantijskom stilu, posvećena Svetom Đorđu, i delom ju je radio beogradski majstor ikonostasa Karbiner. (https://www.dvorcisrbije.rs/)
Vidi sve
Info sa lokala:
Bečej  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.