Referentna kamatna stopa ostaje 6,5%
Izvor: eKapija
Četvrtak, 11.01.2024.
13:13
Četvrtak, 11.01.2024.
13:13
(Foto: ToskanaINC/shutterstock.com)
- Prenošenje dosadašnjeg pooštravanja monetarne politike na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje, kao i pad inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede za godinu dana unapred ukazuju na efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike. Prilikom donošenja odluke, Izvršni odbor je imao u vidu da se nastavljaju popuštanje troškovnih pritisaka i smanjenje inflacije na globalnom nivou. Takođe, iako je svetska privreda završila prošlu godinu nešto bolje nego što se očekivalo, njen rast je ispod dugoročnog proseka i biće usporen ove godine, što, uz smanjenje inflacije, povećava očekivanja da bi vodeće centralne banke, Evropska centralna banka i Sistem federalnih rezervi, mogle nešto ranije da započnu ciklus ublažavanja monetarnih politika. Ipak, pritisci s tržišta rada i dalje su snažni i vodeće centralne banke ih ističu kao ključni faktor koji zahteva opreznost u vođenju monetarne politike. Pored toga, izgledi za makroekonomska kretanja u Kini, zbog uticaja na globalnu trgovinu i svetske cene primarnih proizvoda, kao i prisutne geopolitičke tenzije, i dalje su ključni izvori neizvesnosti koji zahtevaju opreznost u vođenju monetarne politike - navodi se u saopštenju.
Izvršni odbor je istakao da je međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila da se smanjuje u skladu s projekcijom Narodne banke Srbije i da se, prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, u decembru spustila na 7,6%, što je gotovo dvostruko niže nego na kraju 2022. godine. U narednom periodu Izvršni odbor očekuje dalje smanjenje inflacije i njen povratak u granice cilja sredinom ove godine, a zatim približavanje centralnoj vrednosti cilja od 3% krajem godine.
- Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, rast bruto domaćeg proizvoda u 2023. godini iznosio je 2,5%, što je u skladu s projekcijom Narodne banke Srbije. Rast aktivnosti je ostvaren u svim proizvodnim i uslužnim sektorima. Najveći rast ostvarili su sektor energetike, poljoprivreda, kao i građevinarstvo zahvaljujući intenziviranju realizacije infrastrukturnih projekata. Povoljna kretanja nastavljena su i na tržištu rada, gde se beleži dalji rast zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti i realni rast zarada. Prosečna zarada je na nivou godine nominalno povećana za 15%, dok je njen realni rast bio oko nivoa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda i iznosio je 2,6%. S pretpostavkom smanjenja globalnih inflatornih pritisaka i oporavkom zone evra, kao i usled očekivanog daljeg ubrzanja realizacije planiranih investicionih projekata u oblasti saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture, Izvršni odbor očekuje ubrzanje rasta bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini na 3–4%. Prema oceni Izvršnog odbora, važan faktor rasta biće i lična potrošnja, ali ne u meri u kojoj bi to moglo da izazove veće inflatorne pritiske, kao i investicije u osnovna sredstva, koje povećavaju i proizvodni potencijal - naglašava se u saopštenju NBS.
Tagovi:
NBS
Evropska centralna banka
Sistem federalnih rezervi
referentna kamatna stopa
kamatne stope
inflacija
inflatorni pritisak
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora