Srbija izdvaja milijarde dinara za odlaganje pepela, a može da postane "zlatni grumen"
Ilustracija (Foto: Shutterstock/Zarko Prusac)
Pepeo je počeo da se koristi 1953. godine u Sjedinjenim Državama, u gradnji brane Hangri Hors. Bio je značajan građevinski materijal brojnih znamenitih objekta – najviše zgrade na svetu Burdž Kalifa i danskog mosta Velikog Belta.
U Evropi je neizostavan u izgradnji putne i železničke infrastrukture, betona, nasipa na rekama. Srbija ima ogroman potecijal pepela, ali je neiskorišćen.
Prof. dr Jovan Despotović, član UO Inženjerske komore Srbije kaže da imamo 700 miliona tona pepela.
- Kako god računali, kako god kalkulisali, polovina se baci, pola prospe, vertar raznese. To je neviđeno bogastvo, odnosno naš zlatni grumen - kaže Despotović.
- Postoji Uredba o tehničkim i drugim karakteristikama pepela kao građevinskog materijala. EPS ima tu sirovinu, međutim, ne dešava se taj ključni korak povećanja korišćenja pepela - navodi Milena Đakonović, direktorka Sektora za energetsku efikasnost u EPS-u.
Problem je što se u našoj zemlji pepeo vodi kao otpad. Dok je sa gipsom situacija nešto bolja. On je nus proizvod postrojenja odsumporavanja u kostolačkim termoeltranama koje gips prodaju cemetarama u zemlji, a veći deo izvoze u Rumuniju.
- Kostolac je uspeo da upiše gips u Evropski registar hemikalija, takozvani rič sertifikat. I kod nas je upisan u Registar nus proizvoda – tako da naš gips prodajemo - navodi Željko Ilić, direktor za proizvodnju u TE Kostolac.
Iako je zarada minimalna, prodaja je veoma značajna, jer EPS tako smanjuje troškove preskupog odlaganja na deponije.
- Industriski otpad je jedan od najzastupljenijih vrsta otpada u Srbiji, a pepeo i šljaka i gips predstavljaju preko 85% tog otpada. On najvećim delo završava na deponijama. U Srbiji pet deponija prima ovu vrstu otpada u količini na 1.600 hektara plodnog zemljišta - rekla je Tatjana Kaluđerović, pomoćnica ministarke zaštite životne sredine.
- Tu mora da se uvede matematika – dovezeš, dobijaš neki novac i koristiš za makadamske puteve. Ovo može biti novi resurs za investicije, procene koje radi moj tim u Komori – jedan odsto BDP-a, može da bude samo u ovom delu - kaže Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju u PKS.
Građevinski fakultet i EPS uradili su studiju korićenja pepela, a za realizaciju je neophodna podrška države. Struka predlaže: fazno povećanje plasmana pepela sa kvotom od 450.000 tona i uspostavljanje operatera.
Firme:
Inženjerska komora Srbije Beograd
Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije
Građevinski fakultet Beograd
Privredna komora Srbije
Tagovi:
EPS
TE Kostolac
PKS
Jovan Despotović
Milena Đakonović
Željko Ilić
Tatjana Kaluđerović
Siniša Mitrović
Industriski otpad
Pepeo
šljaka
gips
Uredba o tehničkim i drugim karakteristikama pepela kao građevinskog materijala
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora